>
Mediteran je jedno od plastikom najzagađenijih mora na svijetu, u kojem godišnje završi više od 200 tisuća tona plastičnog otpada. Dobar dio plastike u more doleti – s kopna.
Ne biste vjerovali, no prema istraživanju Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN), u Sredozemlju svake godine završi oko 230 tisuća tona plastike. Više od 90 posto tog opasnog otpada završi u moru zbog lošeg upravljanja otpadom, a posljedica je da se čestice plastike manje od 5 milimetara talože na morskom dnu. Na kraju završe u organizmu morskih životinja, koje potom dolaze na naše tanjure.
Zadnje izvješće objavljeno prošle godine pokazuje da najviše plastičnog otpada u more dolazi od Egipta – čak 74 tisuće tona godišnje, a slijede ga Italija i Turska. Kada je u pitanju otpad po glavi stanovnika, najviše otpada baca Crna Gora – oko 8 kg po stanovniku godišnje. Što se tiče Hrvatske, svatko od nas godišnje u more baci pola kilograma plastičnog otpada.
Kompanija Somewang nabrojala je 15 načina na koji svatko od nas može smanjiti svoj “plastični utjecaj” na okoliš, a time i na more:
Riječ je zapravo o ponovnoj uporabi određene ambalaže, recikliranje ili njihova ponovna obrada za izradu novih proizvoda. Drugim riječima, potrošači su ti koji imaju moć navesti proizvođača da smanji korištenje plastike, odnosno da u proizvodnji upotrebljava materijale koje je moguće reciklirati.
Biorazgradiva plastika ima takvu strukturu da je mikroorganizmi mogu brže razgraditi nego običnu plastiku, koja se u okolišu raspada stotinama godina.
Primjerice, umjesto plastične slamke (čija prizvodnja je zabranjena u EU, no i dalje ih je moguće kupiti), koristite papirnatu ili metalnu. Ili jednostavno pijte bez slamke.
Ili kad kupujete kavu za van, umjesto kupovne šalice, ponesite svoju šalicu termosicu.
Možda vam motiv za ovom promjenom bude činjenica da plastičnoj vrećici u okolišu treba oko tisuću godina da se razgradi.
Umjesto svakodnevne kupovine, probajte kad god je moguće isplanirati veću kupovinu na tjednoj bazi. Jest da ova radnja iziskuje malo više vašeg vremena i planiranje, no ujedno smanjuje potrošnju plastičnih vrećica.
Tko normalan bi podržao porez, sigurno se pitate? No kada bi poskupjela cijena plastičnih vrećica, manje bismo ih koristili, zar ne?
U Hrvatskoj još uvijek vlada uvriježeno mišljenje da je rabljena odjeća ili komad namještaja nešto što treba ići u otpad. No to baš i nije tako. Dućani rabljene odjeće zahtijevaju da proizvodi budu čitavi, skoro kao novi, a prije stavljanja u prodaju, svaki komad odjeće se posebno dezinficira.
Zvuči očito, no brojke pokazuju drugačije.U Hrvatskoj se reciklira i kompostira tek 16% otpada za razliku od europskog prosjeka koji je 43%.
Mnoge hrvatske plaže pune su plastičnog otpada, kojeg je izbacilo more. Svaki put kad odlazite s plaže, putem skupite plastični otpad koji vam se nađe na putu. Vas neće koštati ništa, a more će vam biti zahvalno.
Puno toga za okoliš možete učiniti i ako prijatelje, poznanike, obitelj nagovorite da smanje upotrebu jednokratne plastike. Ili da jednostavno kao i vi, s plaže skupe dio nagomilanog plastičnog otpada.
To uključuje financijsku pomoć. Takvim organizacijama, u kojima većinom rade volonteri, svaka kuna je dobrodošla.
Dan po dan lagano izbacujte plastične proizvode koji vam nisu nužni. S vremenom ćete shvatiti koliko ste zapravo posjedovali plastičnih stvari, a da vam nisu bile nužne.
Smanjili ste plastiku u svom kućanstvu i o tome ne prestajete pričati svojoj okolini? Dobar je to način da primjerice svog kolegu na poslu ili prijatelja podsvjesno potaknete da učini isto.
Na svu sreću, Hrvatska je jedna od sve rjeđih zemalja u svijetu koje imaju zdravstveno ispravnu vodu iz slavine. Negdje je možda puna kamenca, no i dalje je ispravna za ljudsko zdravlje. Stoga, kad god je moguće konzumirajte vodu iz slavine umjesto kupovne vode u plastičnoj boci.
Ljudi uglavnom ne vole promjene, za koje se niti ne očekuje da budu odmah prihvaćene. No malo po malo, možemo usvojiti dobre navike i tako smanjiti svoj utjecaj na prirodu koja je ionako već premorena i pretrpana otpadom koji su proizveli ljudi.
K.B.
PROČITAJTE JOŠ:
Ovo je 14 uznemirujućih činjenica o zagađenju mora plastikom koje niste znali
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev