>
Brojnost svake treće ptičje vrste u Europi opala je u posljednjih nekoliko desetljeća, a svaka peta ptičja vrsta je pod prijetnjom ili blizu prijetnje od izumiranja, stoji u novom izvještaju “Europska crvena lista ptica 2021” organizacije BirdLife. Crvena lista analizira regionalni rizik od izumiranja 544 vrste ptica u 50 država i teritorija Europe.
Ovo je četvrta procjena stanja ptica koju je napravio BirdLife International na temelju podataka koje su prikupile tisuće stručnjaka i volontera iz cijele Europe. Prethodne procjene objavljene su 1994., 2004. i 2015. godine. Novi izvještaj objavljen je jučer, u istom tjednu kada UN-ova Konvencija o bioraznolikosti raspravlja o novom planu borbe protiv globalne krize divljih vrsta.
Posebno su ugrožene morske ptice, kojima brojnost rapidno opada, a BirdLife studija pokazala je i da su među najugroženijim europskim vrstama ptica guščarice, barske ptice i ptice grabljivice. Morska staništa, poljoprivredna zemljišta, vlažna staništa i travnjaci spadaju u posebno ugrožene ekosustave zbog ljudskog djelovanja.
Neumoljive su i brojke – u Europi je ugrožena 71 ptičja vrsta (njih 13%), 35 vrsta (njih 6%) je blizu ugroženosti dok je 5 ptičjih vrsta još uvijek regionalno izumrlo.
Studija je navela i glavne uzroke opadanja ptičjih populacija u Europi. Pogađate? Glavni krivac je čovjek, koji svojim djelovanjem mijenja prirodna staništa ptica – poput krčenja šuma, korištenja pesticida, isušivanja močvara, razvoja elektroenergetske infrastrukture, zagađenja kopnenih voda (što zbog upotrebe pesticida, što zbog lošeg sustava pročišćavanja otpadnih voda), a tu je i pretjerano crpljenje morskih resursa zbog čega, primjerice, posebno pati gavka (Somateria mollissima) koja je zbog manjka hrane podložna bolestima.
S obzirom na to koliko su ptice osjetljive na sve promjene u okolišu, one su savršeni pokazatelj stanja našeg planeta. Dok god ljudi jednom i zauvijek ne shvate i ne prihvate nepobitnu činjenicu da su sva živa bića na Zemlji povezana i da ugroženost jedne vrste za sobom vuče opasnu lančanu reakciju i na druge vrste, dotad ćemo se suočavati s tužnim i surovim brojkama o svakodnevnom nestanku brojnih životinjskih i biljnih vrsta, što će se na kraju nemilosrdno reflektirati i na onoga koji je sve to i započeo – čovjeka.
K.B.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev