Alarmantno stanje na morskoj obali: "Nasipa se, ruje i uništava bez ikakve pravne podloge!"

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce je nevladina, nestranačka i neprofitna te jedna od vodećih organizacija za zaštitu prirode i okoliša u Hrvatskoj koja uz članove i volontere ima i tim zaposlenika kojeg čine stručnjaci iz različitih područja. Zauzimamo se za povećanje standarda i unapređenje sustava zaštite okoliša i prirode, potičemo uključivanje i sudjelovanje javnosti te zagovaramo stvaranje odgovornog društva svjesnog povezanosti ljudi i prirode.

U Udruzi djeluje Program zaštite prirode s tematskim prioritetnim područjima; upravljanje zaštićenim područjima, zaštita mora, održivo ribarstvo te Program zaštite okoliša i održivog razvoja s tematskim prioritetnim područjima; gospodarenje otpadom i održivi turizam. Kao poveznica između ova programa, na temelju stečenih znanja i iskustava te brojnih projekata na temu edukacije za zaštitu prirode i okoliša te održivog razvoja uspostavljen je Odjel edukacije i informiranja javnosti. Također, rad na dugoročnom servisu Zeleni telefon te rad na brojnim upravnim postupcima i sporovima pred nacionalnim i međunarodnim tijelima, samostalno i u suradnji s drugim okolišnim OCD-a kojima je Sunce pružalo pravnu podršku, potaknuo je razvoj Odjela okolišnog prava koji danas ostvaruje povećan utjecaj na javne politike i sudsku praksu u području zaštite prirode, okoliša i održivog razvoja na nacionalnoj razini. Također, Sunce je koordinator razvoja pojedinih strateških parnica pred tijelima EU, a ispred podnositelja nacionalnih okolišnih OCD-a. Sunce na taj način daje svoj doprinos izgradnji sudske prakse povezane s okolišnim pravom u RH te istovremeno doprinosi zaštititi prirode RH, a posebice zaštiti Jadranskog mora.

Svugdje u svijetu morska obala najatraktivnije je područje za život i turizam, no čuvamo li u Hrvatskoj taj nezamjenljiv resurs? Logika nam kaže da bi trebali, no događaji na našoj obali upućuju na suprotno. More i obala danas su izloženi brojnim pritiscima rastućih ekonomskih sektora, odnosno ljudskih aktivnosti (kao što su: ribarstvo, turizam, gradnja i dr.).

Svako proljeće bageri „pripremaju“ obalu za sezonu. Ruju se škrape, kamioni istresaju zemlju i kamenja u plićake, miješa se beton i betonizira svaki kamenčić. Svjedoče tome i brojne prijave koje svakodnevno zaprimamo na Zeleni telefon (072 – 123 – 456). Zeleni telefon besplatni je alat koji građanima pruža informacije i savjete te pomaže u rješavanju okolišnih problema u njihovim lokalnim sredinama, a na njega smo proteklih pet godina zaprimili više od 350 prijava o devastaciji obale. Polugodišnje izvješće o radu Zelenog telefona u 2022. godini pokazuje da broj prijava zaprimljen po pitanjima bespravne gradnje i dalje uvjerljivo prednjači. Važno je napomenuti da se većina prijava bespravne gradnje odnosi na pomorsko dobro, a neki od tih predmeta biti će predstavljeni u nastavku teksta.

Upravo iz tog razloga, u siječnju 2021. godine, u Suncu smo krenuli s provedbom projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS, zajedno s partnerima Udruga Zelena Istra, WWF Adria, Urbanex d.o.o. i University of South-Eastern Norway (USN), a uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

S obzirom da je upravljanje morem i obalom podijeljeno između više različitih tijela, potrebno je koordinirati, odnosno uskladiti njihovo djelovanje, u svrhu što bolje i ažurnije zaštite mora i obale. Osim koordiniranog rada tijela, nužno je poboljšati postojeći zakonodavni okvir koji uređuje ovu materiju te ojačati sudsku praksu, odnosno potaknuti upravna i sudska tijela da razmišljaju i djeluju intenzivnije u zaštiti morskog okoliša bez kojeg nema ni života na zemlji. Nadalje, projektom se planira poticanje donošenja novih zakona i politika i provođenje dodatnih istraživanja i analiza, u svrhu jačanja znanja koja će se koristiti za bolju zaštitu morskog okoliša. Kvalitetnija implementacija okolišnog zakonodavstva omogućit će se jačanjem sudske prakse i pritom edukacijom svih dionika procesa.

U sklopu projekta, u svibnju 2022. Sunce, Zelena Istra i WWF Adria pokrenuli su online kampanju Stop nasipavanju kojoj je cilj osvijestiti javnost o rješenjima koja zagovaraju organizacije civilnog društva u svrhu zaštite i osiguravanja učinkovitog upravljanja morskim okolišem.

Problematika nasipavanja plaža bez potrebnih dozvola i stručno izrađenih projekata te dohrane neadekvatnim materijalima veliki je izazov za zaštitu morskog okoliša i zakonodavni okvir.

U nastavku donosimo kategorije problema vezane uz predmete koji se tiču devastacije pomorskog dobra.

Nasipavanje i dohrana bez pravne podloge

Postupci procjene utjecaja zahvata na okoliš provode se zbog osiguranja načela predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata, a sve kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša.

Kad govorimo o nasipavanju morske obale, ukoliko se planira nasipati obala u duljini od 50 m i više potrebno je provesti propisane okolišne postupke sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17, dalje: Uredba). Kao što sam naziv pretpostavlja – isti se provode kako bi se procijenili mogući utjecaji planiranog zahvata na okoliš i to temeljem izrađenih elaborata zaštite okoliša, odnosno eventualne studije utjecaja na okoliš. Tek nakon toga moguće je ishoditi druge dozvole za gradnju i krenuti s realizacijom zahvata.

Nažalost, stvarnost je učestalo potpuno drugačija. Rekli bismo naopaka. Proteklih godina svjedoci smo da se naša obala vrlo često počne bespravno nasipavati, inspekcije utvrde da ne postoje dozvole – obustavi se postupak te naredi provođenje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO) kako je propisano Uredbom. Zatim investitor naknadno provede okolišni postupak za zahvat nasipavanja koji je već djelomično ili u potpunosti izveden.

Upravo se ovo dogodilo u predmetu Dugi Rat, u predjelu Suhi Potok  - nasipavanje u Suhom Potoku i u predmetu Tri mosta u Supetru za koji je vođen spor na Upravnom sudu u Splitu.

Nadalje, imamo primjere predmeta u kojima koncesionari zloupotrebljavaju dano koncesijsko odobrenje za korištenje pomorskog dobra u svrhu ilegalne gradnje na pomorskom dobru, takav je predmet nasipavanja u Makarskoj od strane hotela Romana.

[caption id="attachment_111552" align="aligncenter" width="1100"]

Osim direktnog onečišćenja okoliša i ugroze biljnog i životinjskog svijeta u moru, nasipavanje za posljedicu ima stvaranje neodrživih plaža koje se moraju konstantno dohranjivati. Pri tom koncesionari plaža često posežu za nekvalitetnim materijalima za dohranu koji nisu prilagođeni prirodnim značajkama prostora kao što su zemlja ili građevni materijali i građevni otpad. Takav primjer imamo u predmetu Osejava u Makarskoj gdje je plaža nasuta neadekvatnim materijalima (zemljom i građevnim otpadom) od strane Grada Makarske u kojem je slučaju Grad sankcioniran od strane Državnog inspektorata (DIRH).

Također, primjer dohrane plaže zemljom u Postirama. Nakon prijave DIRH-u, ustanovljeno je da se zemlja slučajno našla u materijalu za dohranu koji nije dovoljno dobro obrađen te je dohrana zaustavljena kad je utvrđena prevelika količina zemlje, a sankcija za počinitelja nije bilo.

Nepoštivanje zakonske obveze provođenja OPUO postupaka i izrade stručnih projekata za zahvate nasipavanja posljedično dovodi do izostanka procjene utjecaja na morska staništa i organizme. Upravo je važnost procjene tog utjecaja predstavljena u Analizi utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice dr. Silvije Kipson te su dane mjere za ublažavanje/izbjegavanje negativnog utjecaja na morska staništa i organizme.

Manjkava zakonska regulativa nasipavanja i dohrane

Navodimo primjer Splitsko-dalmatinske županije koja je donijela Pravilnik kojim su uređeni pojmovi dohrane i nasipavanja plaža, no izostaje takva regulacija na nacionalnoj razini.

Uobičajena praksa dohranjivanja plaža definirana je člankom 4., stavkom 2. Pravilnika o gospodarskom korištenju, korištenju ili gradnji građevina i posebnoj upotrebi pomorskog dobra na području Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik županije, br. 110/17) koji glasi:

„Tehničko održavanje plaže odnosi se na dohranu plaže koja se radi u sklopu tehničkog održavanja postojećih plaža, prirodnih ili djelomično nasutih ili uređenih nasutih plaža i to isključivo u postojećim gabaritima, a sve u suradnji sa jedinicom lokalne samouprave kroz redovito održavanje pomorskog dobra. Materijal za potrebe održavanja plaža se u prvom redu mora vaditi iz susjednih lokacija ako je tamo odnesen s postojeće plaže zbog prirodnih utjecaja - djelovanja mora i vjetra, a plaža se eventualno dohranjuje plažnim materijalom koji se dobavlja iz drugih prikladnih izvora istog ili sličnog sastava i oblika, uobičajeno oblutak istovjetne granulacije ili pijesak sličnog podrijetla, samo ako se ne može zadovoljiti prethodno utvrđen gabarit (prirodna linija).

Dohranom plaže se ne smatra nasipavanje i promjena obalne linije van postojećih gabarita.

Disperzija nadzora nad pomorskim dobrom

Prilikom rada na predmetima Zelenog telefona koji se tiču devastacije pomorskog dobra istaknuo se problem prebacivanja odgovornosti između komunalnog redarstva jedinica lokalne samouprave (JLS) i inspektora lučke kapetanije sukladno odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03,…,98/19) te inspektora zaštite okoliša kad se radi o nasipavanju koje podliježe provođenju OPUO postupaka.

Jedan od takvih predmeta su Krknjaši na Velom Drveniku na kojima je uvala bespravno nasipana tonama šljunka od strane caffe bara koji posluje u uvali. Nakon poslanih prijava izostalo je postupanje nadležne lučke kapetanije, DIRH je ustanovio da za nasipavanje nije bilo potrebno provesti OPUO postupak, a komunalno redarstvo JLS je reagiralo naredbom sanacije lokacije koja nikada nije izvršena, već je materijal odnesen s lokacije djelovanjem mora.

Na Braču, na plaži Tri mosta u Supetru prijavljena je bespravno nasipana obala nakon čega su upućene prijave nadležnim tijelima. Dogodila se kolizija odgovornosti između DIRH-a i nadležne lučke kapetanije. Lučka kapetanija izdala je inspekcijsko rješenje za povratom u prvobitno stanje, dok je DIRH naredio naknadno provođenje OPUO postupka i „ozakonjivanje“ samog nasipavanja. Problem naknadnog provođenja OPUO postupka isti je kao i kod slučaja nasipavanja u Suhom Potoku koji je ranije naveden u tekstu.

Sve ove kategorije problema proizlaze iz dugogodišnjeg rada Sunca na prijavama, odnosno predmetima koje građani prijavljuju na Zeleni telefon.

Osim podnošenjem prijava kad se nepravilnosti već događaju na terenu, javnost želimo upoznati s činjenicom da imaju priliku biti uključeni i dati svoje mišljenje i na drugi način.

Prostorni plan je temeljni dokument prostornog uređenja svake JLS. On se ne donosi preko noći, već isključivo na temelju stručne analize i argumentirane rasprave te svatko na koga se plan odnosi ima pravo biti uključen u proces donošenja plana. Prostorni planovi su i alati zaštite okoliša. Čist i zdrav okoliš interes je svakoga, ali okoliš ne može sam sebe zastupati, stoga putem sudjelovanja javnosti građani mogu postati glas okoliša.

Na temu prostornog planiranja i sudjelovanja javnosti u postupcima odobrenja zahvata u okolišu (PUO i OPUO postupci) izradili smo dvije analize s infografikom o načinu sudjelovanja javnosti pri donošenju prostornih planova te smjernice za poboljšanje sudjelovanja javnosti u zaštiti okoliša. Navedena pitanja važna su zbog pravovremenog i djelotvornog uključivanja javnosti u planiranje zahvata na pomorskom dobru s obzirom da je zajednički nazivnik mnogim prijavama na Zelenom telefonu zakašnjelo uključivanje javnosti, odnosno nepoznavanje procesa i načina na koji građani mogu davati svoje mišljenje u fazi planiranja zahvata.

Zaključno, naglašavamo da svi zajedno moramo misliti na buduće generacije i osvijestiti da se moramo prilagođavati prirodi, a ne prilagođavati prirodu nama i pronaći rješenja koja neće narušavati prirodu i život u njoj. To se posebice odnosi na morski okoliš, obalu i more koji su izloženi pritiscima ljudskih djelatnosti, a koji predstavljaju izvor života, hrane i temelj za razvoj turizma i gospodarstva u RH, ali turizma koji može i mora biti održiv.

Andrea Tvrdić, mag.iur.

Hajdi Biuk, mag.iur.

Ivana Krstulović Baković, mag.iur.

Maja Jurić, dipl.novinar