>
Najava izgradnje novog LNG terminala u Albaniji, proširenje Transjadranskog plinovoda (TAP) i realizacija projekta Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), predstavljaju nove mogućnosti opskrbe plinom zapadnog Balkana, a svi su ti projekti kompatibilni s razvojnim planovima Plinacra, priopćeno je iz tog hrvatskog operatora plinskog sustava.
Kako se navodi u priopćenju, član Uprave Plinacroa Marin Zovko sudjelovao je u srijedu u Tirani na međunarodnom skupu “Izvan granica – prema održivom energetskom tržištu i niskougljičnoj ekonomiji”, koji je organizirao albanski operator plinskog transportnog sustava, tvrtka Albgaz, pod pokroviteljstvom albanskog Ministarstva za infrastrukturu i energetiku.
Cilj skupa bio je okupiti partnere, energetske lidere i sudionike zemalja regije zapadnog Balkana, Europske unije, SAD-a i šire, na što ukazuje i sudjelovanje brojnih renomiranih tvrtki poput Exxon Mobila, Snama, Enagasa, Socara, Shella, Totala i TAP-a i dr., ističe se u priopćenju iz Plinacra. Dodaje se da su skup otvorili albanski premijer Edi Rama, ministrica albanskog Ministarstva za infrastrukturu i energetiku Belinda Balluku te veleposlanica SAD-a u Albaniji Yuri Kim.
Nedavni razvoj događaja u Ukrajini naglasio je važnost energetske sigurnosti i njezin utjecaj na globalnu politiku. Uz trenutnu energetsku neizvjesnost, klimatski izazovi i novi regulatorni okvir EU za dekarbonizaciju dodatno ubrzavaju energetsku tranziciju zemalja zapadnog Balkana prema niskom ugljičnom otisku, s prirodnim plinom kao energentom koji će imati ključnu ulogu u zamjeni fosilnih goriva s visokim udjelom ugljika, ističe se u priopćenju, prenosi HRT.
U tom kontekstu, na skupu se raspravljalo i o projektu Jonsko-jadranskog plinovoda kao potencijalnom novom dobavnom pravcu plina za zemlje na trasi plinovoda, ali i za druge zemlje srednje i srednjoistočne Europe.
Taj projekt, uz najavu izgradnje novog LNG terminala u Albaniji , kapaciteta 5 milijardi prostornih metara godišnje, te uz proširenje TAP-a, predstavlja novu mogućnost opskrbe plinom u regiji te diverzifikaciju dobavnih pravaca. Svi ti projekti kompatibilni su s razvojnim planovima Plinacra te mogu odigrati ulogu u dodatnom osnaživanju sigurnosti opskrbe plinom ovog dijela Europe, zaključuje se u priopćenju.
Inače, IAP je plinovod koji bi Hrvatsku, BiH, Crnu Goru i Albaniju trebao spojiti na Transjadranski plinovod (TAP), koji plin iz Azerbajdžana doprema preko Turske i Grčke u Italiju. Plinacro je nositelj projekta IAP-a za Hrvatsku.
Prvi sporazumi o gradnji IAP-a potpisani su još 2013., a vrijednošću investicije od oko 600 milijuna eura i ulogom koju bi trebao igrati u sigurnoj opskrbi plinom ovaj projekt predstavlja jedan od najvažnijih međudržavnih energetskih zahvata u ovom dijelu Europe. Početak transporta prirodnog plina tim sustavom planiran je za 2026. godinu.
Kompanija koja upravlja TAP-om, pak, u studenome lani objavila je da su prvi prostorni metri azerbajdžanskog plina potekli plinovodom sa spoja kod grada Kipoi na grčko-turskoj granici prema Italiji. Trasa TAP-a spojila se na plinovod Južni tok, koji sa 3500 kilometara cjevovoda iz Kaspijskog jezera do grčko-turske granice i investicijom vrijednom 40 milijardi dolara predstavlja jednu od najvećih energetskih investicija.
Hina
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev