ANTARKTIKA: Iskustvo navigacije najnegostoljubivijim morima Zemlje

Malo tko se može pohvaliti odlaskom na Antarktiku. Taj još uvijek jedva dostupan južni kontinent sve češća je meta kruzera. Doduše samo dva mjeseca u godini i samo izdaleka, za oko i kamere. Navigacijski časnik Marko Biserko plovi već 10 godina, a posljednje dvije ima polarna iskustva. Najprije Antakrktika, a sad i Arktik. Ovaj riječki pomorac koji živi u Irskoj, kaže kako je otišao ipak malo prije udarnog vala iseljavanja, a za Morski.hr otkriva tajne polarnih područja.

– Trenutno sam na brodu Koningsdam i upravo smo obišli Nordkapp, najsjeverniju kopnenu točku Europe. Putovanje na Nordkapp je zapravo glavni događaj ovog cruisea koje je počelo u Amsterdamu, preko norveških fjordova pa evo do tu. Najviše sam plovio prema Antarktici, a evo sad i prvi put tu.

Vratimo se Antarktici. Koliko je opasno ploviti onuda, pogotovo ako se uzme u obzir često otapanje ledenjaka i činjenicu da plovite kruzerom?

– Pa, mislim da u našem slučaju plovimo pod dosta kontroliranim okolnostima. U sezoni radimo samo tri cruisa u ljetnim mjesecima (prosinac-veljača) i to u regiji koja je relativno dobro istražena. Međutim vrijeme se ne može kontrolirati kao i količina ledenjaka, tako da uvijek postoji povišeni oprez, prvo prelaskom prolaza Drake, a zatim i na samoj Antarktici. Uglavnom, taj cruise je vrlo fleksibilan, te mjesta koja se posjećuju ovise o prolaznosti i količini leda.

Jaki vjetrovi, približavanje opasnim ledenim santama

– Opasnosti uglavnom pokušavamo spriječiti u startu. Najčešće se susreću jaki vjetrovi, govorimo od 40-80 čvorova, što se riješava balastiranjem tankova. U slučaju izuzetno lošeg vremena, ruta se pokušava izbjeći otkazivanjem ili promjenama kursa. Sam led se izbjegava motrenjem preko radara i vizualno. A isto vrijedi i za veliku količinu kitova. Mi ne radimo Landing (=iskrcavanje) na Antarktici, tako da se izbjegava prilazak plićim područjima. Dakle, promatranje Antarktike isključivo sa sigurne udaljenosti. Zna se prići i do 5 kablova (manje od 1 km) blizu velikih santi leda, što je zapravo impresivno jer poneke su puno veće od samog broda koji ima 250 m.

Skok u razini sigurnosti od vremena Titanica primjerice do sad je astronomski. Tehnologija, sigurnosne mjere, kvaliteta izgradnje i školovanje su vjerojatno na najvećoj razini u povijesti. Naravno da postoje iznimke ali pomorska industrija je doista napredovala, čak u zadnjih 10 godina mislim da je najveći napredak. Tako da od većih brodova nije bilo nasukavanja na sante ili antarktičko kopno iako se tamo rade redovne ture s kruzerima ali i manjim istraživačkim brodovima.

Kontrola Južnog kontinenta

– Postoji lokalni „ship reporting“ sustav kojeg prate čileanska, argentinska i američka postaja. Također su na snazi pravila za kvalitetu izgradnje broda, dozvole, i zaštita okoliša. Ovi cruisevi su divni i šteta je nekome reći da ne može to vidjeti. Da ima dosta brodova, ima. Postoji kontrola i postoje mjere zaštite, npr. zabrana korištenja „heavy fuel oil-a“ (=teško loživo ulje).

Kako to područje nije direktno pod upravom neke države, nažalost takvi incidenti su itekako mogući. Konkretno, američka vlada  ima poseban antarktički program, izdaje dozvole i vrši mjere zaštite. Da, i uvijek odgovara onaj čija je država izdala dozvolu. Ukoliko je prekršen „Antarctic treaty“, npr. uporabom teškog goriva, itekako ste podložni sankcijama države čiju zastavu brod nosi, ako je država članica istog.

Ove godine je na snazi i „tV polar code“ po kojem su uvedena još stroža pravila za brodove u tim područjima u vezi izgradnje, safety, manninga, itd.

Ako se ostane na ovoj razini, možda je ova količina brodova oko Antarktike i prihatljiva, ali apsolutno se nadam da neće prerasti u masovni turizam, čisto zbog  samog dojma netaknutosti tog područja.

Kako doći do Antarktike?

– Ukoliko želite ići na Antarktiku brodom, prijavite se vašoj lokalnoj vladi ili nekoj drugoj koja ima dozvolu za izdavanje te dozvole. To je skup proces u kojem se mora dokazati da zadovoljavate sve, pogotovo ekološke uvjete za plovidbu, bili jedrilica ili kruzer.

Polar code – Novi propis za plovidbu polarnim područjima

Na sjeveru zemaljske kugle vrijede slična pravila, samo što je sjever bliže civilizaciji. Nordkapp je dio Norveške i pravila vrijede za norveške vode. Grenland ima slične uvjete kao Antarktika što se tiče navigacije, ali je pod danskom ingerencijom.

No za sva područja od ove godine vrijedi „Polar code“, dokument izglasan od strane IMO članica (International Maritime Organization = Međunarodna pomorska organizacija) kojim se reguliraju uvjeti polidbe u polarnim područjima. Znači brodovi moraju imati strukturalnu zaštitu koja odgovara tim uvjetima ukoliko žele ploviti tamo. Osim toga objašnjena su pravila sigurnosne opreme, požarne zaštite, napuštanja broda, komunikacija i slično; časnici npr. moraju proći obuku na simulatorima.

Arktik – Antarktika; sličnosti i razlike

– Mislim da je Antarktika radi udaljenosti puno zahtjevnija, vrlo je ekstremno vrijeme i zapravo je područje na koje se niti ne može doći osim u tih par mjeseci.

Antarktika i Patagonija ujedno su i jedna od najimpresivnih mjesta za plovidbu na Zemlji. Možda i najteža. Pomorstvo je danas itekako unaprijeđeno, cruise industrija se približava principima zrakoplovne industrije i način rada i profesionalnost su perjanica za osale grane pomorstva.

Nadam se da će se u budućnosti više naših mladih kadrova priključiti, te da će škole prilagoditi programe modernim standardima ali i još važnije, da će se povezati na bolji način s kompanijama te napokon početi slati naše kadete na školovanja na najbolje brodove i pomorske regije.

Jurica Gašpar