Arheolozi iz cijelog svijeta u Barbiru istražuju brod star dvije tisuće godina

SUKOŠAN - Međunarodni centar za podvodnu arheologiju već šestu godinu predvodi istraživanje na lokalitetu Barbir. Tu su ostaci antičke luke, no u posljednje dvije godine pozornost je usmjerena ponajprije na starorimski brod datiran u 1. stoljeće.

Prošle je godine otkriven dio brodske konstrukcije, a ova je blaga jesen donijela nastavak istraživanja. Uz domaće snage, olupinu istražuju i polaznici međunarodnog tečaja iz napredne arheologije iz Španjolske, Kolumbije i Grčke.

- Ovakvi tečajevi u Hrvatskoj su poznati i visoko cijenjeni u međunarodnim arheološkim krugovima, a dodatnu im privlačnost daju lokaliteti. Hrvatska podvodna baština dobro je poznata i dobro očuvana kada govorimo o potopljenim brodovima, a tu je i ljepota Jadranskog mora - kaže Pedro Albarracin iz Kolumbije.

- Mislim da sam imala mnogo sreće što sam došla ovamo, veoma sam uzbuđena i sretna. Što drugo mogu reći, sretna sam, a posebno sam bila uzbuđena jučer jer smo imali fantastične nalaze - dodaje za emisiju More Asmina Porrou iz Grčke.

Mladi arheolozi iz cijeloga svijeta

Ovi su mladi ljudi polaznici tečaja koji financira naše Ministarstvo kulture. Međunarodni centar za podvodnu arheologiju posljednjih desetak godina provodi tečajeve za edukaciju mladih stručnjaka iz cijeloga svijeta. Ove su godine, kaže Maja Kaleb - imali više od 30 prijava, a izabrali su četiri mlada arheologa.

- Neki od njih nemaju prilike u svojim matičnim zemljama imati ovakvu edukaciju. U pravilu su svi oduševljeni, prije svega Hrvatskom, našim morem. Vidljivost pod morem ih oduševljava. Žele se vratiti i na napredni tečak koji imamo - dodaje.

Istraživanje se provodi u suradnji s njemačkim arheološkim institutom, poljskim sveučilištem u Torunju te Arheološkim muzejom Istre, a dosadašnji nalazi daju podatke uglavnom o luci u kojoj je pronađena rimska olupina.

- Luka se, nakon što je brod potopljen u 1. stoljeću, koristila skroz do 5. stoljeća tako da iznad samog broda imamo čitav niz nalaza koji svjedoče o tih četiristotinjak godina - kaže ravnatelj MCPA Mladen Pešić.

Keramički, stakleni i metalni nalazi uglavnom nisu nastali na obližnjim područjima.

- Imamo uvoz iz područja Egeje, Korinta, sjeverne Afrike, Italije. U tom razdoblju je bilo poprilično razmjene kulturnih dobara, robe. Analize su potvrdile da je u samim slojevima nađena velika količina sjemenki maslina, smokve i loze - dodaje Pešić.

A.B.