BIJES I NEVJERICA Mještani Vranjica su na rubu: "Mi smo kanalizacija Splita!"

Konkretno i izravno ovdje za nebrigu optužuju splitsku Lučku upravu te Ministarstvo mora prometa i infrastrukture.

- Dakle, za sve naše zahtjeve - skladišta, zatvoren pretovar, bojanja, pjeskarenja, brušenja brodova u zatvorenom, odnosno u odgovarajućim komorama, separatori, otprašivači, veća kontrola, infrastrukturne promjene, potrebna je suradnja LUČKE UPRAVE - i nadležnog ministarstva - MINISTARSTVA MORA PROMETA I INFRASTRUKTURE. Tijekom ove zadnje četiri godine i naših nebrojenih dopisa i ministarstvo i Lučka uprava, a i sve ostale institucije su jako dobro upoznate sa stanjem infrastrukture u Vranjičko-solinskom bazenu. Evidentno je da se radi po dogovorenom sustavu da se dopisi ignoriraju, a odgovori ostalih inspektorata nam doslovno vrijeđaju inteligenciju. Naravno, radi se o uvijek istom modusu operandi - očajni su u Vranjicu.

Tvrde i slikama potkrepljuju kako poslovni subjekti ovdje imaju stravično lošu infrastrukturu koja je direktno povezana s velikim onečišćenjem i za sve prstom upiru u - zanemarivanja Vranjičko-solinskog bazena od strane Lučke uprave i nadležnog Ministarstva. Kažu kako ništa je ulažu infrastrukturu niti poštuju zakonske odredbe koje im nalažu da ulažu u prostore za koje izdaju koncesije.

Konkretno:

- Sukladno zakonu o Pomorskom dobru - poslovi Lučke uprave čl. 91 stavak 2 su da osigurava gradnju i održavanje lučke podgradnje.

- Sukladno zakonu o Pomorskom dobru - nadležnost ministarstva u poslovima vezanim za pomorsko dobro čl. 40, stavak 23; osigurava sredstva za sufinanciranje projekata izgradnje infrastrukture u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja.

Poslovni subjekti

Bijesni Vranjičani nabrojali su jedan po jedan konkretni problem koji im više ili manje, zbog kako kažu nebrige odgovornih, zagorčava život. Pa evo ih redom i to riječima građana iz Vranjica čije otvoreno pismo donosimo u cijelosti:

CEMEX

Rasuti teret na otvorenom svega 50-ak metara od naseljenog područja. Konstantno smo izloženi prašini koja se širi po cijelom zaljevu, a pogotovo prilikom pretovara. Petrol-koks i ugljen koriste se kao gorivo u pećima za proizvodnji cementa, emisije ugljikova dioksida, teških metala, radioaktivnih elemenata, dioksina i furana.

Mještani se tuže na težak zrak i neugodne mirise noću.
Kako je moguće da nitko ne spominje onu istu trosku iz Sjeverne luke, a samo je s druge strane zaljeva?! Dakle, umjesto izgradnje skladišta u Sjevernoj luci troska je prebačena na drugu stranu zaljeva i to je to, to je rješenje? Kako je moguće da su godinama uredna očitavanja kvalitete zraka u krugu Cemexa, a rade s troskom i petrol - koksom? Hvale se pustim ulaganjima, a stanje infrastrukture i rad potpuno isti kao i prije 50 godina.

INA

Konstantni izljevi nafte u more kod pretovara i dolaska tankera zbog zastarjele infrastrukture. Količina nafte koja iscuri u more i rijeku konstantno se zataškava.

ŽITNI TERMINAL

Nigdje u svijetu se žito ne ubacuje grajferom u brod. Odnosno, pretovar se vrši dizalicom. Žito se mora pretovarivati pokretnom trakom u zatvorenom pretovaru, ali to je znanstvena fantastika za RH.

Najtragičnije je što se žito polijeva glifosatima i pesticidima zbog štetočina i klijanja, a ta prašina sa svim tim otrovima bude nama po cijelom zaljevu prilikom pretovara.

LUKA D.D. 

Pa tu smo čak i nešto postigli. Nije bas vidljivo, ali...Separatori su se napravili na vezu gdje stoji željezo, sva zagađena voda i kiša sa željeza više ne ide u more! Redovito se vrši polijevanje rasutog tereta i svih površina na području luke, emulzijom koja onemogućava raspršivanje sitnih zrnaca prašine i stvara zaštitni sloj, tako da su emisije prašine svedene na minimum. Ove pomake smo ostvarili isključivo zbog dobre komunikacije s čelnim ljudima u Luci d.d.5.

VEZOVI 7 i 8 (obalni dio Salonita i Brodoremonta)

Vezovi za privez brodova, 60-ak brodova, bez ikakve kontrole, smeće, nered, izljevi nafte, bacanje otpada u more, boje, intonika...Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (članak 85, stavak 1 i 2) Lučka uprava ili ovlaštenik koncesije trebaju narediti počiniteljima saniranje onečišćenja ili sami očistiti o trošku onečistitelja. Umjesto toga, sav taj zauljeni i opasan otpad završava u moru, okolišu, te u, ili pored naših komunalnih kontejnera. Tažili smo ograđivanje Lučkog područja, postavljanje kamera, veću kontrolu na tim vezovima, međutim ništa nije poduzeto. Lučka uprava uporno pokušava zauzeti 20 metara obale, umjesto 6 m koliko im zakonski pripada. U tom prepucavanju mi smo kolateralne žrtve svakodnevnih onečišćenja mora, zraka i okoliša. Svi navedeni prostori pod koncesijom su tehnološki i tehnički zastarjeli, a poslovni subjekti nisu u mogućnosti raditi po ekološkim standardima - rekli su iz Građanske inicijative "Mjesto koje hoće živjeti".

Pravo na život

- U međuvremenu, svjedočimo zbrajanju milijuna i ulaganja u luku Stinice (jedini zeleni dio u Kaštelanskom zaljevu) pod krinkom da se smanji gužva i onečišćenje u centru Splita.

Jesu li stanovnici Kaštelanskog zaljeva manje vrijedni od splitskih? Nama ne smetaju gužve i onečišćenja? Kako mislite riješiti gužvu na Solinskoj cesti kada danas put od Splita do Solina traje po dva sata i više?! Je li taj isti CO2 koji ljudima u Splitu šteti zdravlju, nama ustvari služi kao kisik?!

Zašto nam se uz sve navedeno želi progurati rasuti teret u krugu tvornice Salonit (već se odvija pretovara žala) na vezovima 7 i 8 (duž obale Salonita i Brodoremonta). Vezovi se pokušavaju progurati u operativnu obalu i jaružati tlo, te se aplicira na EU projekte za isto? Pa gdje bi tolika količina kamiona prolazila, do obnove željezničke infrastrukture, kroz Vranjic?! Zašto se iz CEF EU fondova povlače sredstva za nove onečišćivače, a uporno se izbjegava obnova i modernizacija stare infrastrukture?! 

Jedini i isključivi razlog zagađenosti zraka i mora te loše kvalitete življenja stanovnika Kaštelanskog zaljeva je zastarjela infrastruktura, a guraju nam se novi onečišćivači i uporno prodaje priča o ekologiji. Pa radi se o toliko minornim ulaganjima skladišta, zatvoren pretovar, filterima, otprašivačima, zatvorenim komorama.

Smatramo da je stvarno tužno i tragično da se ovakvim zahtjevima u četiri godine naših dopisa i angažman pučke pravobraniteljice apsolutno ništa nije poduzelo, samo se sve odugovlači.

Zahtijevamo ustavno pravo na zdravi život i da se poštuju visoki ekološki standardi koji su uostalom i propisani EU direktivama i legislativama. Konstantno ponavljamo da nismo protiv industrije i ne tražimo zatvaranje iste, samo obnovu i normalan suživot s industrijom.

Je li Vranjic bio i ostao kanalizacija gradu Splitu? Jesu li stanovnici Vranjica i Kaštelanskog zaljeva žrtve iskorištavanja pomorskog dobra i svih resursa samo za interesne skupine koje misle da je državna imovina i pomorsko dobro njihovo privatno vlasništvo? Pita li se mještane mogu li živjeti u ovakvom okruženju?Jesmo li mi otpisani - završavaju u otvorenom pismu razočarani građani.

I zaista ostaje pitanje - jesu li?

J.T.