BORIS KAČAN: Upoznajte jednog od najboljih pejzažnih fotografa!

ZADAR – Jedan od najboljih pejzažnih fotografa u Hrvatskoj i suradnik portala Morski.hr, Boris Kačan predstavlja novu izložbu fotografija “Zadarske kartoline” uoči proslave blagdana Kraljice Mira na Stanovima u Zadru. Otvorenje izložbe je u subotu 18.08.2018. u 19:30 u Staroj školi na Stanovima.

Nakon nedavne izložbe u Italiji kod Moliških hrvata koju je otvorila predsjednica Republike, Kolinda Grabar Kitarović na red je opet došao domaći teren. Detalje Zadra (48 fotografija) snimljene uglavnom zadnjih mjeseci moći će se pogledati par dana u Staroj školi dok

traje proslava blagdana Kraljice Mira.

– Do sad sam izlagao već desetak samostalnih izložbi i ovo je samo nastavak kontinuiranog fotografskog rada – kaže skromno Kačan kojeg smo jedva uhvatili da napokon osim prekrasnim fotografijama, o sebi nešto kaže i riječima.

Ti si zapravo rođen u Australiji. Kako te životni put naveo do Zadra?

– Eto sudbina je htjela da se kao predškolac vratim s roditeljima i sestrom u Zadar 1980. godine. Od tada živim u Zadru gdje sam završio osnovnu i srednju tehničku školu, zatim fakultet za ing. elektrotehnike u Zagrebu, pa sam se opet vratio u Zadar gdje sam i danas s mojom obitelji.

Sjećaš li se svoje prve fotografije i kad je krenula ljubav prema fotoaparatu?

– Ljubav sam osjetio na bračnom putovanju (smijeh). Naime, tad smo kupili prvi mali digitalni aparat i želio sam sve što vidim snimiti. Putovanja sam oduvijek volio, a sad sam to napokon mogao i dokumentirati.

Prva fotografija prava mi je bila zimsko jutro pos maglom i snijegom u Lici. To je bio Olympus prvi digitalac s čak 2 mp kamerom.

Dobra većina fotografa odabrala je vjenčanja ili modele. Ti si se specijalizirao za pejzaže. Kako je došlo do toga?

– A počelo tako što me prijatelj zamolio da mu napravim fotografije za jedan turistički vodič i tako sam počeo fotografirati pejzaže, gradove. Volim putovati i istraživati nove krajeve pa tako i dokumentirati i dočarati najljepše krajeve i momente u istima.

Fotografiram gotovo sve moguće stvari a najmanje vjenčanja. Dosta radim i dalje pejzažnu fotografiju, turističku nazvao bi je, za razne izdavače (Razglednice, kalendare, magnete, hotele, jahte brodove), dosta fotografiram iz aviona, helikoptera.

Mnogi kolege koji su radili s tobom kažu da imaš jak tempo i teško te pratiti. Kako izgleda tvoj prosječan radni dan?

– Tempo je gadan i teško ga je pratiti. Ipak je ovo Hrvatska i ima dosta sitnih poslića, a manje velikih pa je svaki dan kratak. Da bi imao veliku bazu fotografija za razne izdavače, treba non-stop biti u pogonu i hvatati razna dobra svjetla u puno raznih gradova, planina država. Tu još dolaze i razna slikanja za klijente koji nešto proizvode, hoteli, pa je raspored onda jako gust. Najčešće je ustajanje u 6, jer zalasci sunca su predivni a izlasci su još i ljepši. Dakle slikanje ide od Zore do sumraka sa dosta putovanja, često i po tisuću km dnevno. Kad se i ima nešto slobodno od fotografiranja onda se na serverima sređuju fotografije, pripremaju nove fotografije za web itd. Uglavnom, nije lako i treba dosta raditi, puno puno više nego se vidi a većina to vidi kao lak ili olak posao ili kao nešto dodatno a upravo je suprotno.

Na koju fotografiju ili fotografije si najponosniji?

– Pa ponosan sam na večinu svojih fotografija, a najviše sam ponosan na ogromnu bazu fotografija koju sam dosad napravio, to je pravi podvig, i vremenski, i sa količinom opreme, serverima gdje je sve to smješteno, bazom na webu. To je u biti jedna prava mala tvornica koja guta mjesečno i dosta struje, i bezbroj diskova (govorimo o stotinama terabajta), i bezbroj radnih sati bolje reći desetljeće, ukratko – www.kacan.com.

Može li se živjeti od fotografiranja i ako može, kako?

– Može ali kao i u svakom poslu treba raditi puno, težiti uvijek biti bolji… Plus su uvijek ideje, kreativnost, zdravlje, dobra okolina, minus je loša situacija u Hrvatskoj, ustvari to nije više loša situacija, nego neki loš vic rekli bi susjedi. Malo firmi koje nešto proizvode, sve je bazirano na turizam, sitno tržište naspram ostatka Evrope, ogromni državni aparat rođaka koji guta naše novce kroz milijun naših davanja.

Malo o tvojim izložbama i uspjesima. Zadnja velika bila je u Italiji na kojoj je bila i predsjednica. Može li malo o tome ali i rezultatima tvog dosadašnjeg rada?

– Izložbi je do sada bilo puno, možda i 30 do sada. Zadnja je bila prije 3 mjeseca u regiji Molise u Italiji. Predsjednica Hrvatske je otvorila izložbu kojoj je tema bila taj kraj Italije gdje već 500 godina žive Hrvati, koji su praktički do prije 50 godina bili posve izolirani i van doticaja s Hrvatima u Hrvatskoj. Interesnatan je taj stari hrvatski jezik koji su sačuvali, način života koji imaju i prelijep ali prilično infrastruktirno zapušten kraj gdje žive u južnoj Italiji.

Ta izložba će ići dalje po Europi, a završit će u Australiji kao poklon moliških hrvata australskim Hrvatima koji žive u Australiji.

I za kraj naravno, uz dobro zdravlje, kakvi su ti planovi za dalje ili do kad se misliš bavit fotografijom?

– Plan je i dalje raditi, truditi se biti bolji i istraživati naš prelipi Planet. Podignuti i odgojiti djecu, održati obitelj na okupu, biti zdrav.

Ukoliko ne možete biti na ovoj izložbi, svakako posjetite galeriju fotografija koje će u zadarskim Stanovima izložiti Kačan. A na portalu Morski.hr i dalje pratite njegov odabir za rubriku “Morska slika Borisa Kačana.”

Jurica Gašpar