>
Izmjene i dopune Zakona o strancima, usklađene s direktivama Europske unije, u srijedu su puštene u javno savjetovanje.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u srijedu je održana konferencija za medije na kojoj su predstavljene izmjene i dopune Zakona o strancima, koje su puštene u javno savjetovanje.
Izmjene je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović te ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Kao predstavnici institucija koje su sudjelovale u radu na izmjenama predmetnog zakona na konferenciji je sudjelovala i državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, potom predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, uz nazočnost svojih suradnika i predstavnika sindikata.
Potpredsjednik Vlade i ministar Božinović istaknuo je kako su izmjene Zakona o strancima rezultat porasta izdanih dozvola za boravak i rad strancima, što sugerira da se Republika Hrvatska potpuno međunarodno integrirala u krug demografskih država, što je sa sobom donijelo i snažniji rast gospodarstva i životnog standarda, a time je i postala atraktivnija destinacija za rad ljudima iz svih krajeva svijeta.
- Upravljali smo procesom, na način da smo, od organizacijskih prilagodbi do digitalizacije i unaprjeđenja poslovnih procesa, uspjeli odgovoriti toj vrsti izazova. Potreba za radnom snagom daleko je veća nego što ima raspoloživih radnika, osobito u pojedinim sektorima gospodarstva, poput graditeljstva, industrije, prometa, turizma i ugostiteljstva. Od 2019. godine vidljiv je trend da poslodavci sve više posežu za stranom radnom snagom iz udaljenih zemalja, odnosno zemalja koje imaju vizni režim s Europskom unijom - kazao je Božinović.
U siječnju 2024. godine izdano je 14 219 dozvola, što je u odnosu na siječanj 2023. godine povećanje od 61% (u siječnju 2023. godine izdano je 8805 dozvola).
Uvidom u zbirke podataka Ministarstva unutarnjih poslova na dan 31. siječnja 2024. godine utvrđeno je da 96 086 državljana trećih zemalja ima važeću dozvolu za boravak i rad te prijavljeno boravište u Republici Hrvatskoj.
Jedan od razloga donošenja izmjena Zakona o strancima jest usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije za visoko kvalificirane državljane trećih zemlja „EU plava karta“ čime će se doprinijeti privlačenju visoko kvalificirane radne snage.
- Tu smo uskladili promjene s onima na razini Europske unije, a to je produženje važenja „Plave karte“ s 24 na 48 mjeseci. Novina je i to da je, po prvi puta, omogućeno izdavanje „EU plave karte“ osobama koje nemaju isključivo formalno obrazovanje već svoje vještine dokazuju radnim iskustvom, i to isključivo u području ICT-a. Također, za tu kategoriju djelatnika omogućena je fleksibilnija promjena poslodavaca - izjavio je Božinović te je obrazložio i drugo usklađivanje na razini Europske unije, točnije s Direktivom o sezonskim radnicima: „Njima će se omogućiti izdavanje dozvola za rad do devet mjeseci, umjesto na dosadašnjih šest mjeseci, a sve kako bi se bolje podržale potrebe za sezonskim radnicima.“
Svrha novina koje donose izmjene Zakona o strancima jesu učinkovitiji i fleksibilniji sustav zapošljavanja stranih radnika, bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje stranih radnika te druge izmjene usmjerene na zadržavanje visokokvalificirane radne snage koja je završila školovanje u Hrvatskoj i dugotrajno zaposlene radne snage, članova obitelji hrvatskih državljana te hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, kao i smanjenje administrativnog opterećenja za poslodavce, strane radnike te tijela državne uprave.
- Cilj i ovih zakonskih izmjena je jasan i transparentan sustav, ali i s aspekta tržišta rada, kvalitetna radna snaga na našem domaćem tržištu rada te manja i bolja administracija. Ono što nam je, također, jedan od ciljeva jest bolja integracija ovdje prisutnih stranaca - pojasnio je Piletić.
Izmjenama Zakona o strancima uvodi se i instrument zadužnice za osiguranje povratka stranih radnika za poslodavce koji dovode strane radnike iz zemalja s viznim sustavom, ako odustanu od zapošljavanja.
Što se tiče zaštite stranih radnika, uvodi se dopušteno vrijeme nezaposlenosti do 60 dana za vrijeme važenja dozvole u kojem će se omogućiti da strani radnici pronađu novog poslodavca bez da se ponavlja cijeli postupak.
- Za one poslodavce koji osiguravaju smještaj za strane radnike koje dovode uveli smo obvezu da daju dokaz o primjerenom smještaju radnika, kao uvjet za izdavanje dozvole za boravak i rad, a uvjete ćemo propisati posebnim pravilnikom koji će donijeti zajednički Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Kontrolu primjerenog smještaja provodit će Državni inspektorat RH - rekao je Božinović.
- Pozitivno je da se sada ide u pravcu izrade pravilnika te će se njime regulirati smještaj za one radnike za koje je poslodavac, koji ih uvozi, obećao smjestiti, na način kako se regulira i za sezonske radnike. Također, pozdravljamo tečajeve učenja hrvatskog jezika, što će pridonijeti boljoj integraciji stranih radnika u hrvatsko društvo - istaknuo je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić istaknula je uravnoteženu mobilnost stanovništva, u sklopu koje je bitno nekoliko sastavnica, a hrvatsko iseljeništvo je jedna od njih.
- Hrvatski iseljenici i njihovi potomci te bolja veza s njihovim udruženjima i stimuliranje povratka hrvatskih iseljenika jest, također, obuhvaćeno ovim izmjenama. Naime, dodala se i odredba u Zakonu o strancima na temelju koje hrvatski iseljenici te članovi njihovih obitelji i potomci mogu regulirati svoj privremeni boravak, što se vrlo jasno utvrdilo i ovim zakonom - kazala je.
Što se tiče digitalnih nomada, konkretno u protekloj godini odobreno je 1485 zahtjeva za privremeni boravak u svrhu boravka digitalnih nomada. Stoga je, novim izmjenama, rok izdavanja privremenog boravka za digitalne nomade produžen s 12 na 18 mjeseci. U svrhu zadržavanja stranaca koji su završili studij u Republici Hrvatskoj propisano je olakšano stjecanje stalnog boravka.
S ciljem zaštite obitelji i interesa djeteta dopušta se odmah spajanje obitelji za maloljetno dijete ako oba roditelja (ili samohrani roditelj) imaju izdane dozvole za boravak i rad.
I.N.
PROČITAJTE JOŠ:
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev