BURA: Kako nastaje najopasniji vjetar Jadrana?

Bura je najpoznatiji i najjači vjetar istočne obale Jadrana, čiji je smjer prevladavajuće sjeveroistočni, a puhanje mahovito.

Bura je katabatički vjetar, stoga za njen nastanak moraju biti ispunjeni određeni uvjeti poput dotoka hladnog zraka, te postojanje planinske prepreke tom zraku. Postoji više sinoptičkih situacija koje mogu uzrokovati buru, no općenito možemo reći da je potrebno polje visokog tlaka zraka iznad kontinentalnog dijela Europe (sjever i sjeveroistok) te polje sniženog tlaka zraka iznad Jadrana. U takvim okolnostima nastupa strujanje hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka (visoki tlak) prema Jadranskom moru (niski tlak). Pritom taj zrak nailazi na planinske prepreke uzduž naše obale te se najprije uz navjetrinsku stranu uzdiže, a zatim niz zavjetrinsku stranu spušta prema obali i moru, što se osjeća kao puhanje bure. Tada su razlike u tlaku zraka na malom području velike (izražen barički gradijent) pa je i brzina vjetra znatna.

Olujna bura javlja se duž cijele istočne obale Jadrana, no češća je i snažnija na sjevernom dijelu, osobito u podvelebitskom području. Mahovitost bure je najizraženija bliže obali. S udaljavanjem od obale brzina bure je stalnija, a udari postižu manje vrijednosti nego uz obalu. Ovisno o sinoptičkoj situaciji, bura može biti anticiklonalna (češći slučaj) ili ciklonalna.

Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem izražene anticiklone iznad europskog kontinenta, dok se iznad Sredozemnog mora nalazi sniženi tlak zraka. Pritom anticiklona zahvaća i naše krajeve. Tlak zraka je visok, vrijeme vedro, suho i hladno.

Ciklonalna bura se javlja ako ciklona postoji u Jadranu, a ovisno o njenom položaju bura puše na sjevernom, sjevernom i srednjem, ili na cijelom Jadranu. Najčešći je slučaj ciklone koja prolazi kroz srednji Jadran pa istovremeno dok na sjevernom dijelu Jadrana puše bura, na južnom i dijelu srednjeg Jadrana puše jugo. Ponekad se ciklona duž obale premješta prema jugoistoku pa se puhanje bure postupno širi sa sjevernog dijela prema južnom. Oblaci i oborine za vrijeme ovakve bure nastaju u toplijoj i vlažnijoj zračnoj struji koja se nalazi iznad sloja bure.

Bura je češća i snažnija u hladnom, nego u toplom dijelu godine. Međutim, ponekad se olujna bura javi i ljeti, kao što je bio slučaj diljem obale proteklih dana. Ljeti se ponekad javi i fenska bura, koja katkad zadrži temperaturu zraka oko 30°C kroz cijelu noć. Ipak, ljeti je sjeveroistočnjak u nas najčešći kao dio dnevne cirkulacije zraka. Naime, noću se zrak nad kopnom brže ohladi nego nad morem, zbog čega se sliježe (porast tlaka) i uspostavlja se lagano do umjereno puhanje s obale prema moru. Taj vjetar zovemo burin. Obrnuti slučaj je danju, kada zbog bržeg zagrijavanja kopna (pad tlaka nad kopnom) od mora nastaje zmorac. Tada iznad kopna i otoka dolazi do određenog razvoja kumulusnog tipa oblaka. Zmorac i burin nastaju pri stabilnom vremenu, kada nema vjetrova koji nastaju kao posljedica događanja na većoj skali i koji kao takvi nadmaše lokalne efekte zagrijavanja i hlađenja kopna i mora.

Daniel Pavlinović