Časopis Decanter hvali dalmatinske vinske otoke

Članak objavljen u Decanteru, jednom od najvažnijih svjetskih magazina o vinu, iznimno je važan za dalmatinska i hrvatska vina te vinogorja općenito, a posebice za vinski turizam.

Ljepotu dalmatinske obale ne treba puno predstavljati, a s nizom predivnih otoka teško je ne zaljubiti se u ovaj raj za ljubitelje vina. Dalmatinske kuće sa svojim kamenim zidovima i krovovima od crvenih crijepova koje obasjava ljetno sunce, zrače mediteranskim šarmom, piše Miquel Hudin u časopisu Decanter.

Hudin smatra da bi dalmatinski otoci svakako trebali biti poznatiji po svojim brojnim plodnim vinogorjima.

Dalmatinski su otoci naseljeni tisućama godina. Prošli su razne civilizacijske tokove, od Grka i Rimljana do Austro-Ugarske i dva svjetska rata. Unatoč raznolikoj povijesti, vezivno tkivo uvijek je bilo vino.

Evolucija vinske industrije spremno je išla ukorak s porastom posjetitelja, a sada je ovo izvrsna destinacija za svakog ljubitelja vina, nastavlja se u članku.

Na prvome mjestu spominje otok Hvar kao jednu od najpopularnijih turističkih destinacija u Dalmaciji, Hrvatskoj, pa i šire. Dotiče se duge povijesti vinarstva na otoku te spominje Starogradsko polje koje je 2008. uvršteno na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Hvarski vinari imaju odlična bijela vina - bogdanušu, prč i pošip, ali glavno vinogradarsko područje je na južnoj je strani otoka gdje se nalaze epski vinogradi plavca malog. Glavna vinarija na ovom dijelu je vinarija Zlatan Otok čiji je utemeljitelj Zlatan Plenković. Vinarija Luviji nalazi se nedaleko grada Hvara.

U Jelsi je smještana vinarija Vina Tomić, a u blizini se gradi nova vinarija Carić koja ima konobu i kušaonicu u Vrboskoj. Pišući o Korčuli Hudin navodi da vladaju bijele sorte, najviše pošip i grk. Spominje Pošip PZ Čare, pošipe vinarije Luke Krajančića u Zavalatici i vinarije Toreta u središnjem selu Smokvica.

Elafitski otoci, Koločep, Lopud, Šipan i Jakljan pružaju se sjeverno od glavne dubrovačke luke, a najveći od njih, Šipan, ima zamjetnu vinsku aktivnost s vinarijama Daničić i Goravica.

Unatoč veličini i povoljnim uvjetima uzgoja zbog nadmorske visine, na Braču nema puno vinarija. Vinarije Senjković i Baković proizvode sjajna vina od plavca malog, no glavna atrakcija je vinarija Stina koja je 2009. preuzela propalu poljoprivrednu zadrugu Bol. Od tada vinarija proizvodi vrhunska vina od plavaca malog, pošipa i tribidraga.

Vis je poznat po svojim crnim i ružičastim vinima na bazi plavca malog i bijelim vinima od bugave, otočke izvorne sorte. Tri su zapažena proizvođača vina, Lipanović, Senjanović i Vislander.

Ovaj je članak iznimno važan za vina Dalmacije te za hrvatska vina i vinogorja općenito, posebice za vinski turizam na kojemu vinske udruge konstantno rade – jer je napisan u jednom od najvažnijih svjetskih časopisa koji izlazi u 99 zemalja, a mjesečno ga čita oko 650.000 čitatelja, internet izdanje prati oko 580.000 korisnika, na društvenim mrežama ima preko 150.000 pratitelja na Facebooku te 249.000 na Instagramu, piše 7dnevno.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

Meliorirani krš pretvaraju u najveći obiteljski vinograd u jednoj cjelini na Korčuli

KORČULA - Čestici od 5 hektara, na kojoj je već posađeno 33.000 trsova, obitelj Batistić-Zure priključuje još 1,2 hektara. Kada završe, bit će to najveći obiteljski vinograd u jednoj cjelini na Korčuli. Koliko je zahtjevan posao bio u pitanju, najbolje opisuje činjenica da je sve posađeno ručno. Po…

Morski HRBlanka Kufner