Časopis kojeg stvaraju povjesničari i istraživači s težištem na jadranski i mediteranski prostor

ZADAR - Na Sveučilištu u Zadru predstavljen je 10. svezak časopisa Odjela za povijest „Miscellanea Hadriatica et Mediterranea“. Riječ je o časopisu kojeg stvaraju povjesničari i istraživači drugih disciplina s težištem na jadranskom i mediteranskom prostoru.

Od ove godine uvršten je u značajne citatne baze podataka: Erih plus i Scopus, a kako je dvojezičan njegovi radovi bit će dostupni međunarodnoj znanstvenoj javnosti te tako doprinijeti vidljivosti domaćih znanstvenika u svijetu.

- Od početka inzistiramo na dvojezičnosti, ušli smo u poznate svjetske citatne baze a postoji najava kako ćemo ući u kategoriju A1 znanstvenih časopisa u Hrvatskoj. Uvijek nastojimo objavljivati prikaze drugih publikacija, u ovom broju to je prikaz knjige „Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu“ Antonije Mlikote i ne treba nas čuditi da je on, kao i brojni drugi prikazi o ovoj knjizi, pozitivan - istaknula je urednica časopisa prof. dr. sc. Anamarija Kurilić.

Njezina nekadašnja studentica, danas prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, uspjeh časopisa ne vidi samo kao uspjeh pojedinca ili tima okupljenog oko njega, već i cijelog Sveučilišta.

- Sveučilišna izdanja najbolji su način diseminacije našeg rada , vidim ih kao velika ogledala u kojima radove ne objavljuju samo naši djelatnici, već privlačimo i druge znanstvenike. Vjerujem da će i digitalna platforma Morepress biti još bolje iskorištena te će naša izdanja predstavljati u virtualnom svijetu - rekla je prorektorica Mirošević. Zamjenik pročelnika Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić kao veliku kvalitetu vidi prevođenje radova na engleski jezik, budući da se ne radi o jednostavnim tekstovima te je za prijevod potrebno izvrsno poznavanje materije, prenosi Radio Zadar.

Jubilarni deseti broj časopisa donosi, između ostalog, rad Marine Jurjević i Krešimira Baljkasa o naseljenosti Karina od prapovijesti do kraja ranog srednjeg vijeka. Nikola Jakšić u žarište svog zanimanja stavlja astareju (izvangradski teritorij) srednjovjekovnog Zadra, osobito u odnosu prema ageru rimskog Jadera. Zdenko Dundović daje prikaz svećenstva s istočne obale Jadrana u Veneciji tijekom 18. st., a Blanka Matković obrađuje postupke komunističkih vlasti krajem Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njega prema svećenstvu na području grada Dubrovnika.

Časopis je osim u tiskanom izdanju dostupan i na platformi Morepress Sveučilišta u Zadru.

I.N.