>
Dr.sc. Kristijan Franin piše o vjerojatnoj zabrani bakra zbog opasnosti za okoliš te navodi koji su novi načini zaštite maslina i koje su sorte otporne na paunovo oko.
Jedna od najvažnijih strategija u zaštiti od paunovog oka je selekcija otpornih i tolerantnih sorti.
Klimatske promjene kojima smo svjedoci predstavljaju ozbiljnu prijetnju održivoj poljoprivredi. Učestale i ekstremne vremenske nepogode kao što su suša, porast vrijednosti temperatura, orkanski vjetrovi i sl. na području Mediterana mogu ne samo ugroziti nego uopće dovesti u pitanje maslinarsku proizvodnju. Tako npr. porast temperatura može uzrokovati poremećaj različitih fizioloških procesa kod masline (prvenstveno utječu na razvojne stadije), ali i povećati njezinu osjetljivost prema različitim gljivičnim bolestima među kojima je značajno spomenuti paunovo oko (Venturia oleagina).
Ova bolest uzrokuje otpadanje lišća, slabiji rast izboja kao i postupno propadanje stabla ako zaštita u potpunosti izostane. Naime takva stabla postaju vrlo brzo meta napada brojnih štetnika. Temperature koje pogoduju infekciji uz prisutnost vlage se kreću oko 20 °C, dok je pri nižim temperaturama (15 °C) potreban nešto dulji period vlaženja. Nakon infekcije slijedi period inkubacije čija duljina opet ovisi o vrijednostima temperature i vlage. Tako suho i vruće razdoblje tijekom ljeta usporava razvoj patogena u listu. S druge strane niske zimske temperature (koje nisu baš uobičajene posljednjih godina) također negativno djeluju na razvoj gljive. Zaštita masline od paunovog oka se temelji na integriranom pristupu koji podrazumijeva korištenje svih dostupnih, ali dozvoljenih mjera, pazeći prilikom izbora da te mjere budu okolišno prihvatljive i minimalno štetne za konzumente.
Dr.sc. Kristijan Franin za Maslinar.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev