>
Dalmatinski uskrsni običaji duboko su ukorijenjeni u tradiciji, vjeri i načinu života stanovništva, s brojnim lokalnim varijacijama. Donosim ti detaljan pregled najvažnijih uskrsnih običaja u Dalmaciji – od priprema u Velikom tjednu do samog Uskrsa, s naglaskom na to što se moralo, a što nije smjelo raditi, i koje su specifične tradicije prisutne u različitim gradovima i mjestima.
– Izbjegavanje teških poslova tijekom Svetog trodnevlja (od Velikog četvrtka do subote), posebno na poljima, jer se vjerovalo da je u zemlji "pokopan Isus Krist".
– Krvarenje i ozljeđivanje bilo strogo izbjegavano na Veliki petak, što je dovodilo do ograničenja fizičkih aktivnosti.
– Sprovodi, vjenčanja i slavlja nisu se održavali tijekom Velikog tjedna.
– Vezivanje crkvenih zvona na Veliki četvrtak u Dalmaciji, dok dječaci škegrtaljkama obavještavaju o molitvenim časovima.
– Procesija za križem (Hvarska procesija za križen) – noćna procesija na Hvaru koja se održava nekoliko stoljeća.
– "Barabani" u Sinjskoj Krajini: prutići koje su ljudi nosili u crkvu na blagoslov na Veliki petak, a potom ih postavljali iznad vrata za stoku kako bi štitili imovinu.
– Crno vino se pilo na Veliki petak kao simbol Kristove krvi.
– Procesija za križen (najpoznatija na Hvaru): noćni ophod s križem koji traje 8 sati, pratitelji pjevaju starinske pjesme.
– Bdjenje uz Kristov grob organiziraju lokalne udruge u crkvama
– Uskrsni doručak na otvorenom u Sinju s tradicionalnim jelima poput sirnice i mladog pršut.
– Udaranje barabanom po klupama u crkvi na Veliki petak.
– Blagoslov poljoprivrednih alata svetom vodom kako bi se osigurao urod.
– Kuhana šunka, šparoge (kuke) i sirnica obvezni su na obiteljskom ručku.
– Čuvanje Kristova groba u crkvi Gospe od Ružarja uz sudjelovanje muškaraca u tradicionalnim nošnjama od tkanog sukna i ovčje vune, ukrašenim oružjem (kubure).
– Pucnji iz kubura kao simbol Isusova uskrsnuća.
– Žudije (čuvari Kristova groba): mladići odjeveni u rimske odore ili narodne nošnje, organizirani u 12 članova s "judom" kao trinaestim zapovjednikom. Ophodi traju od Velikog četvrtka do Uskrs.
– Darivanje jaja: zaručnice su darivale tucet jaja zaručnicima, a budućim svekrvama pekle pletenice od tijesta.
– Tradicionalna jela: šunka pečena u kruhu s mladim lukom i hrenom.
– Bojanje pisanica metodom kuhanja s crvenim lukom i djetelininim listovima.
– Tuckanje jajima i skrivanje pisanica za djecu.
– Blagoslov hrane u crkvi prije objeda, uključujući šunku, pogače i sirnicu
– Jutarnja uskrsna misa s nošenjem svijeća (vazmeno bdijenje).
– Split i okolica: naglasak na obiteljski ručak s kuhanom kokoši i domaćim rezancima.
– Zadar: priprema rožate (krempita s karamelem) kao tradicionalnog deserta.
– Kaštela: kuglof (baba od rakije) kao dio slastica.
Obredi poput žudija i čuvanja Kristova groba još uvijek su aktivni u manjim sredinama poput Vrilike i Sinja, dok se u gradovima više naglasak stavlja na obiteljske običaje.
D.G.
© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev