>
DUBROVNIK – 1. listopada 1991. godine rano u jutro pokrenut je opći napad na šire područje grada Dubrovnika. Rezervisti Jugoslovenske narodne armije i mahom dobrovoljci Teritorijalne obrane Crne Gore prešli su državnu granicu na Debelom brijegu i krenule prema Konavlima.
Postrojbe Teritorijalne obrane i dijela hercegovačkog korpusa JNA iz Trebinja, krenule su iz Ivanice prema Gornjem Brgatu, te iz pravca sela Huma prema Osojniku. Jedan dio agresorske vojske istovremeno je krenuo preko bosansko-hercegovačkog sela Ravno nastanjenog Hrvatima, u napad na selo Čepikuće s ciljem izbijanja u mjesto Slano i presijecanja cestovne komunikacije.
Istog jutra su zrakoplovi Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva raketirali odašiljač na brdu Srđ te Dubrovnik doveli u komunikacijsku blokadu, a istog tog dana u Komolcu je uništeno postrojenje trafostanice i stanice za opskrbu Dubrovnika vodom, pa su stanovnici Dubrovnika već prvog dana napada ostali bez električne energije, vode i komunikacija.Krizni štab Općine Dubrovnik traži od Ministarstva obrane u Zagrebu da naoruža formiranu jedinicu Dubrovčana dragovoljaca i pošalje ih što prije u Dubrovnik.
Odobrenje za opći napad na Dubrovnik general JNA Jevrem Cokić tražio je od Generalštaba 29. rujna, a već dan poslije na sastanku u Beogradu prijedlog je usvojen. General Veljko Kadijević je naredio da vrijeme početka napada na Dubrovnik bude „Odmah, već sutra!“
Rok za izvršenje svih zadaća koje su uključivale presijecanje komunikacije na više mjesta od Prevlake do Slanog, te zauzimanje položaja za napad na Dolinu Neretve, bio je 4 do 5 dana. Napadači su imali točna saznanja o malobrojnosti branitelja na području Dubrovnika.
Tog 1. listopada bilo je svega 410 ljudi pod naoružanjem i 70 branitelja u pričuvi. S druge strane, agresor je brojao 30 000 vojnika
naoružanih sa 100 tenkova, 50 oklopnih transportera, oko 120 komada topničkog oružja raznih vrsta i kalibra, oko 100 zrakoplova te nekoliko brodova topovnjača!Opsadom Dubrovnika i prometnom blokadom, cilj neprijatelja je bila priprema za daljnje napredovanje prema Splitu. Planovi su im se izjalovili, zbog čega su svom silinom napadali i uništavali isključivo civilne objekte u Dubrovniku, a grad je izdržao unatoč visokoj cijeni od više od 430 poginulih hrvatskih branitelja i 116 civila, 14 000 oštećenih i više od 2000 do temelja uništenih stambenih objekata, uz procijenjenu ukupnu materijalnu štetu na 1,5 milijardi eura.
D.G.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev