Dan kad su hrvatske snage porazile Jugoslavensku ratnu mornaricu

Poslije dva dana silovitih borbi 16. studenog 1991. Hrvatska ratna mornarica izborila je svoju najveću pobjedu u Domovinskom ratu. Njome je prekinuta blokada hrvatskih luka, a poražena jugo-mornarica morala se povući na otoke Vis i Lastovo, te u Boku Kotorsku.

Osim toga, bilo je to prvi put u povijesti ratovanja da je neki ratni brod napadao grad po kojem je dobio ime.

U borbi za hrvatski Jadran diverzanti su dva dana prije u uvali Bobovišća na Braču improviziranim vođenim torpedom potopili neprijateljski patrolni čamac “Mukos”. Ubrzo su posade ostalih brodova i jugo-vojnici iz ratne luke Lore i drugih svojih uporišta otvorili žestoku vatru koja je potrajala cijelu noć. Sutradan ujutro zapucali su i ratni brodovi taktičke grupe “Kaštela” iz Splitskog kanala, ne mareći za cilj. Osim Splita, bombardirani su otoci Brač i Šolta, a u napadu je uz potporu taktičke grupe “Vis” sudjelovalo i šest bojnih zrakoplova, javlja HRT.

U Splitu su pogođeni mnogi civilni objekti. Poginula su dva hrvatska pomorca, a šestero je građana ranjeno. Razaranja su pretrpjela i mjesta na zapadnoj obali otoka Brača, te Grohote na Šolti. Kada od prosvjeda nije bilo ništa, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Sveto Letica izdao je jednostavnu zapovijed: “Raspali!” Hrvatske postrojbe, naoružane poluispravnim topovima na najnižoj granici uporabne vrijednosti, snažno su uzvratile.

Pogodile su i oštetile razarač “Split” i jednu topovnjaču, a iznad otoka Brača i Šolte srušile su dva zrakoplova. Agonija jugo-mornarice nastavila se i sljedeći dan. Oštećeni razarač dvije su topovnjače oteglile Bračkim i u Hvarskom kanalu spojile se s borbenom grupom “Ploče” dok ih je na izlazu čekala taktička skupina “Vis”. Uskoro je počeo novi sukob s hrvatskim obalnim bitnicama Lovište na Pelješcu i Blace na Korčuli.

U Hvarskom kanalu tada se našlo ukupno devet brodova, koji su i po broju i vatrenoj moći bili višestruko jači od hrvatskih snaga. U velikoj bitki neprijatelju su potopljena dva plovila, a više ih je oštećeno. U povlačenju prema otočiću Šćedru preostali brodovi naišli su na vatru topničkih bitnica iz Črne Luke i rta Privale, ali je magla spriječila njihove nove gubitke.

Naposljetku su se jugo-brodovi povukli u svoje baze da iz njih više nikada ne isplove, osim prema svom posljednjem uporištu – zaljevu Boki Kotorskoj. U siječnju 1992. jugomornarica je morala napustiti ratnu luku Loru, a u svibnju i otoke Vis i Lastovo.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

TRIDESET GODINA OD POMORSKE BITKE ZA SPLIT Prvi put u povijesti brod je pucao po gradu čije ime nosi

Povijest Hrvatske ratne mornarice

Znate li zašto Hrvatska ratna mornarica slavi svoj dan 18. rujna?