Divlja orada ili orada iz uzgoja – U čemu je razlika?

Orada je riba iz obitelji ljuskavki (Sparidae), Naziv nije jedinstven na Jadranu, a naši primorci koriste puno imena za nju: komarča, podlanica, dinigla, lovrata, ovrata, zlatulja, zlatva, sekulica, štrigavica i dr.

Osim u Jadranu može se loviti po čitavom Mediteranu i istočnom Atlantiku. Zanimljivo je to da je komarča dvospolac. U prvom razdoblju spolne zrelosti je mužjak, a čim pređe težinu od 0,50 do 0,60 kg, pretvara se u ženku i tako ostaje do kraja života. Naraste do 60 cm u duljinu, a dostigne težinu čak do 10 kg.

Kako razlikovati uzgojenu i divlju oradu?

Ovu vječitu dvojbu, uz ono drugo pitanje “koja je ukusnija/zdravija”, pokušali su odgonetnuti kolege stručnjaci na Podvnodni.hr.

Najlakše je pogledati oblik tijela koji se formirao selektivnošću i prilagodbom na okoliš. Kako uzgojnim oradama hrana pada „s neba“ njihova usta su uzdignutija u odnosu na divlju. Zbog slabijeg korištenja peraja one izgledaju nepotpune, dok je tijelo zdepastijeg oblika, veće visine. Uzgojne orade imaju zaokruženiju i manju glavu u odnosu na divlju. Također moguće je orade prepoznati i po nijansama boja, kao što se vidi na slici. Divlju i uzgojnu oradu je lako razlikovati ali koja je ovo treća?

Treća orada se naziva „kavezno – asocirana“ i također ima posebne osobine koje je razlikuju od divljih i uzgojnih. Među mnogobrojnim vrstama koje uočavamo oko uzgajališta tuna, ova (spomenuta) orada obitava tokom cijele godine i uživa stalnu dostupnost hrane koju tune nisu pojele.

Izgledom je vrlo slična divljoj, teško je primijetiti da su joj usta malo uzdignutija, ali razlika kavezno asocirane i divlje je više u fiziološkim osobinama. Ove orade vrlo brzo promjene spol u ženke te veći dio energije ulažu u reproduktivne organe umjesto u rast. Zbog idealnih uvjeta u kojima su se našle, kavezno asocirane orade vrlo uspješno rade na stvaranju pomlatka. Analizirajući genetsku strukturu roditelja i pomladak u prirodnom rastilištu (Pantana, Raša, Ugljan), te smjerove morskih struja kojima mlađ putuje do rastilišta, možemo zaključiti da ove orade doprinose povećanju ukupnog broja orada u Jadranu, što naravno ne znači nužno da je njihov mrijest jedini bitan razlog naglog porasta brojnosti o kojem često pišemo.

Objava Podvodnog je napisana na temelju rada instituta, projekta pod vodstvom dr. Tanja Šegvić Bubić iz labaratorija za akvakulturu. Projekt Aquapop financira Hrvatska zaklada za znanost

Zbog iskustva s prijašnjim javnim objavama, vrlo je vjerojatno da ćete pitati i ima li razlike kada ove orade stavimo na tanjur?

Okus je subjektivan, ali što se tiče kvalitete, garantiramo da će riba iz Jadrana biti vrhunska, bez obzira koji joj je oblik i koje joj je porijeklo.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Komarča ili orada na lešo