DIVOVSKI VALOVI Mnogo su češći nego što se mislilo - evo i nekoliko teorija o tome kako nastaju!

Rouge waves - engleski je naziv za gigantske, čudovišne, monstruozne i ubojite valove koji "dolaze niotkuda" i o kojima su ispričane bezbrojne legende!

Moreplovci su ih u prošlosti zaista sretali nenadano i susreti mora da su bili strašno upečatljivi, a nerijetko i kobni. Ovi su valovi stoga zaradili čudovišnu reputaciju, kako zbog svoje masivnosti, tako i zbog svoje nepredvidive prirode.

No, moderna vremena nose svoje i tehnologija danas omogućuje da se ove divovske valove, dvostruko veće od "regularnih ogromnih valova" češće i lakše uoči na morima diljem svijeta.

Legenda je tako postaja stvarnost. Prvi i najslavniji takav izmjereni val primijećen je u Sjevernom moru 1. siječnja 1995. Ime mu je tzv. "Draupnerov val" i bio je visok, pazite sad, 25,6 metara, odnosno visine zgrade od 9 katova!

Unatoč lakšem praćenju ovih valova, i unatoč tehnologiji, mi i dalje ne znamo točno koliko se često oni pojavljuju niti možemo li ih ikako predvidjeti, piše The Maritime Executive.

Kako nastaju divovski valovi?

Nekoliko "prirodnih mehanizama" izgleda pridonosi nastajanju ovih divovskih valova. Znanstvenici kažu kako jedan od osnovnih uzroka njihovog nastanka može biti preklapanje više valova na istom mjestu u isto vrijeme čime se koncentrira ogromna količina energije i posljedično dolazi do ovih "monstruma".

Kada bi svjetski oceani uvijek imali konzistentne uvjete onda bi po ovoj tezi do divovskih valova na određenim lokacijama dolazilo jednom svaka dva dana. No, oceani su dinamični i uvjeti na njima rijeko su dugotrajno konzistentni što rezultira puno manjom vjerojatnošću za stvaranje ovih divovskih valova tj. šanse za preklapanje nekoliko valova na istom mjestu i u istom trenutku postaju minimalne čak i tijekom intenzivnih oluja.

Osim preklapanja, divovske valove mogu stvoriti i snažni vjetrovi koji guraju već ionako visoke valove. Vjetar u "prvoj fazi" doslovno omogućuje valovima da progresivno postaju viši, dulji i brži. Jednom kada valovi postignu brzinu koja je veća od brzine vjetra oni ulaze u "zrelu fazu". Baš kao i kod ljudi, najveći potencijal imaju "mladi", u ovom slučaju mladi valovi jer su oni najresponzivniji na udare vjetra, "gladni su" i u pravim uvjetima imaju potencijal razviti se u divovske valove legendarnih dimenzija.

Snažni valovi pojačavaju jedni druge

Oceanski valovi jedna su od najsnažnijih prirodnih sila na kugli zemaljskoj i kako dublje ulazimo u klimatske promjene, mogli bi postati još i jači. Kada su valovi izrazito moćni, strmi i većina ima sličnu duljinu, amplitudu i smjer, onda dolazi do još jednog idealnog scenarija za stvaranje divovskih valova.

Radi se o energetskoj razmjeni među valovima koja dovodi do efekta samopojačavanja gdje jedan val naraste do gigantskih razmjera na račun svojih susjeda.

Znanstvenici na ekspediciji u moru oko Antarktike skenirali su površinu novom tehnologijom koja omogućuje 3D slikovnu dijagnostiku samih događaja među valovima. Nakon što su prepolovili nekoliko ozbiljnijih oluja došli su do jasnog zaključka kako se potencijal za stvaranje divovskih valova "skriva" među mladim valovima koji u sebi nose i najveći potencijal za efekt samopojačavanja. Valove dvostruko veće od susjednih snimili su tako u prosjeku jednom svakih šest sati!

Njihovi pronalasci jasno osporavaju dosad uvriježenu teoriju koja kaže kako efekt samopojačavanja ne doprinosi značajno razvoju divovskih valova. Osim toga, kad je riječ o mehanizmu predviđanja razvoja ovih giganata, spomenuto istraživanje ukazuje i na to da vjetar i njegovu snagu moramo u jednadžbu uzimati puno ozbiljnije.

J.T.