Dohranom plaža dokrajčit ćemo Jadran - Aktivisti i stručnjaci upozoravaju: "Prestanite to raditi stihijski!"

ZABLAĆE/ŠIBENIK - Devastacija prirodne obale, betoniranje i nasipanje plaža neprirodnim materijalima, pod krinkom “dohrane” , iz godine u godinu u Hrvatskoj uzimaju sve više maha. Diljem obale je gotovo identično; krcati kamioni mljevenog kamena jednostavno se istresu u more krajem svibnja i početkom lipnja. Sve se poravna i spremno je za turiste. Naravno, valovi učine svoje i neprirodni materijal rastresu, odnesu u dubine ili gurnu dalje na obalu, no iduće godine ovaj suludi ciklus u režiji lokalnih vlasti, opet se nastavlja.

Uništili čitav ekosustav plićaka

Jedna od takvih priča stiže nam iz Zablaća, predgrađa Šibenika.  

- Ovaj užas nasipanja se događa svake godine, već zadnjih 15 godina iznova. Mjesto se zove Zablaće i to je u principu gradska četvrt Šibenika.  Znaci doslovno bacaju građevinsku šutu, punu komada plastike, metala, pa čak i limenki. Horor.  S obzirom da je tijekom godina nestao i uništen cijeli ekosustav plićaka koji je stvarno bio bogat (račići, puževi, kunjke, ribice, morska trava, hobotnice) susjedi su tijekom godina pisali peticije i pisali Ministarstvu okoliša i slično, odgovor je: "Sanacija je posljedica jakog juga".  Područje je bilo također izrazito bogato prstacima koji su redom krepali - kazuje nam čitateljica koja šalje ove snimke.

- S prvim jačim vjetrom sve završi na cesti uz plažu. To se događa svake godine, a oni i dalje ne odustaju. Ako ovo nije ekološka katastrofa izviđena čovjekom, ne znam što jest. More i sva ona mala stvorenja koja se preko zime počnu obnavljati, ovdje očito nemaju glasa, pa sam odlučila da ću se konačno boriti za njih.

Znate li i da djeca koja se igraju i plivaju u ovom smeću dobiju strašne osipe. Porazna je činjenica da nikoga nije briga, niti institucije, ni aktiviste. Samo ja i moj dečko i jedan susjed vrištimo na vozače kamiona učeći ih moralu. Ipak, ne uživam u tome, jer oni su samo ljudi koji pokušavaju prehraniti svoju djecu. Ali tko je za to odgovoran, treba se pitati?Financira li EU ovu ekološku katastrofu? Samo se nadam ljudi koji vode EU fondove toga nisu svjesni - poručuje rezignirana stanovnica ovog predgrađa Šibenika.

Stručnjak: "Stanje je neodrživo, ovo treba zakonski regulirati!"

- Dohranjivanje plaža spada u kategoriju tehničkog održavanja plaža na način da se ne mijenja (bitno) pozicija postojeće obalne linije, dok nasipavanje spada u kategoriju građenja (novih površina plaže) te iziskuje provedbu postupka zaštite okoliša te izdavanja dozvola za građenje. Dohranjivanje se obično provodi u proljeće u okviru pripreme plaža za turističku sezonu, a nakon djelovanja zimskih valova koji materijal žala pomiču uzduž plaže te ga odvlače u dubinu - kazao je na ovu temu prof. dr.sc. Dalibor Carević, s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

– Problem je što ne postoji zakonska regulativa koja definira dohranjivanje, metode i načine, a pogotovo ne razlikuje dohranjivanje od nasipavanja. To bi trebalo zakonski regulirati jer trenutačno je stanje neodrživo s obzirom na to da je siva zona – pojašnjava dr. Carević.

Carević je jedan od rijetkih hrvatskih stručnjaka po pitanju plaža, koji je napisao i rad “Održiva gradnja nasutih plaža Beachex 2019-2023”.

Ne postoje istraživanja na koliko se lokacija duž hrvatske obale koristi neprikladan materijal. Međutim, prema anketi projekta Beachex kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost kroz program Europskog socijalnog fonda, više od 370 hrvatskih plaža od oko 2 tisuće u 130 priobalnih općina i gradova, dohranjuje se nekom vrstom materijala.

Još se ne zna koliko je potrebno tako uništenom podmorskom krajobrazu da se oporavi ali prema nekim istraživanjima, procjenjuje se da oporavak može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno o razmjerima sedimentacije, vrsti materijala kojim se vršilo nasipavanje, učestalosti sedimentacije te sadržaju organskih i toksičnih tvari. Za primjer se daje činjenica da se u podmorju plaže Žnjan još uočavaju posljedice sedimentacije od nasipavanja i dohranjivanja plaže neprikladnim materijalom. Podsjetimo, Žnjan je nasut za potrebe boravka pape Ivana Pavla II. u Splitu 1998. godine, dakle, prije 25 godina!

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

ZNANSTVENICI ISTRAŽUJU: U kojoj su mjeri Hrvati već uništili svoju obalu nasipanjem plaža? | | Morski HR

Posljednjih godina svjedočimo devastaciji prirodne obale do te mjere da bi je u razdoblju od svega jednog ili dva desetljeća mogli u potpunosti uništiti do neprepoznatljivosti. Betoniranje na svoju

Morski HRJurica Gašpar

Dohrane plaža su siva zona devastacije priobalja – Mogli bi učiti od Velike Britanije | | Morski HR

Hrvatske plaže nacionalno su bogatstvo i nezaobilazno mjesto morskih užitaka domaćeg stanovništva i mnogobrojnih turista. No, njihova dohrana i nasipavanje neprirodnim materijalima, posljednjih godina

Morski HRJurica Gašpar