>
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo je Nacrt prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ovih dana sastaje se i radna skupina koja će zakonske akte pripremiti za javnu raspravu, a Morski HR doznaje i što donosi dugo očekivani Zakon koji bi napokon trebao uvesti reda u priobalju.
Donositelji novog Zakona smatraju da se ovim Nacrtom stvara odgovarajuća sustavna i precizna pravna regulativa koja prati suvremena općeprihvaćena europska i svjetska dostignuća, što je nužan preduvjet za brži i uspješniji gospodarski razvitak Republike Hrvatske kao pomorske zemlje, stvarajući uvjete za ulaganja na pomorskom dobru, a posebno u lučku suprastrukturu.
Ukoliko se usvoji, novi zakon donosi puno novina, kako u regulatornom, tako i u onom restriktivnom dijelu. Ovdje ćemo navesti one najosnovnije izmjene:
U novom Nacrtu zakona preciznije se definira i sam pojam pomorskog dobra, pa tako ostaje ona važna činjenica da svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, no dodan je i dio “osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano”, kako bi se i taj dio jasnije definirao.
Što se kopnenog dijela pomorskog dobra tiče, on se definira kao pojas kopna uz more koji po svojoj prirodi ili namjeni služi neposrednom, odnosno uobičajenom korištenju i upotrebi mora neovisno o njegovoj širini, ali koji je širok najmanje 6 metara od crte srednjih viših visokih voda. U pomorsko dobro spadaju i sve nekretnine u obuhvatu lučkog područja.
Granica pomorskog dobra je utvrđena crta koja razgraničuje kopneni dio pomorskog dobra kao općeg dobra od dijela kopna koji može biti predmet vlasništva. Povjerenstvo za granice pomorskog dobra jedinice područne (regionalne) samouprave, dužno je, na područjima na kojima se provodi postupak katastarske izmjere, utvrditi granicu pomorskog dobra, a nova katastarska izmjera ne može se provesti dok granica pomorskog dobra nije utvrđena. Sve će kontrolirati samo Ministarstvo mora.
Kao i u postojećem Zakonu, ostaje definicija nemogućnosti stjecanja prava vlasništva ili drugih prava na pomorskom dobru, no definira se i da su građevine na pomorskom dobru trajno povezane s pomorskim dobrom i njegova su pripadnost. Nekretnine na pomorskom dobru neće moći biti predmetom prodaje na javnoj dražbi, na njima se ne može zasnivati zakup i najam nego samo prava propisana novim Zakonom, a svi pravni poslovi koji su sklopljeni suprotno novoj definiciji, jednostavno će postati ništetni.
Gradnjom građevina na pomorskom dobru, koje nisu u funkcionalnoj vezi s morem ili promjenom namjene pojedinog dijela pomorskog dobra prema prostornim planovima, ne mijenja se status pomorskog dobra.
Gore navedenim novinama u Zakonu, zakonodavac će nastojati stati na kraj podivljalim investitorima, ali i pojedinim lokalnim samoupravama koji su žmireći ili namjerno devastirali i ilegalno gradili na pomorskom dobru. U tu svrhu, Republika Hrvatska, zastupana po nadležnom državnom odvjetništvu, može poduzimati sve radnje radi zaštite pomorskog dobra, kao i podnositi tužbe, tražiti naknadu štete protiv osoba koje su koristile pomorsko dobro bez pravne osnove ili ga uzurpirali, devastirali i sl. i time ostvarile određenu korist ili svojim radnjama prouzročile štetu ili spriječile da se to dobro koristi sukladno njegovom statusu i namjeni.
Iako se to ni po postojećem Zakonu ne bi smjelo, po novom Nacrtu zakona izričito stoji da nitko više ne bi smio samovlasno isključiti ili ograničiti na bilo koji način pomorsko dobro iz opće upotrebe ili ga zaposjesti za sebe ili drugoga.
Osobama u nevolji nitko ne može zabraniti niti smije onemogućiti pristup bilo kojem dijelu pomorskog dobra, uključujući i one dijelove koji su isključeni od opće upotrebe ili čija je opća upotreba ograničena.
Činjenica je da su diljem Jadrana kršenju zakona i muljanju s već postojećim, kumovale i jedinice lokalne samouprave na čelu s izabranim lokalnim šerifima kojima komunalni redari, najčešće od straha prema istima, nisu mogli ništa. Kako bi razriješili ovaj gordijski čvor, Ministarstvo želi uvesti nove metode.
Ako u obavljanju upravnog nadzora Ministarstvo, utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti, nedostatnu osposobljenost ili nepravilan odnos službenih osoba prema građanima, ovlašteno je zatražiti odgovarajuća izvješća i podatke te neposredno utvrditi činjenice, te pisanom uputom odrediti mjere koje se moraju poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i osiguranja zakonitog, pravilnog i pravodobnog obavljanja poslova državne uprave koji su predmet nadzora.
Ako jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili lučka uprava u ostavljenom roku ne postupi po uputi, Ministarstvo će, između ostalog, biti ovlašteno i predložiti Vladi Republike Hrvatske donošenje odluke o privremenom oduzimanju ovlasti jedinici lokalne samouprave za obavljanje prenijetih poslova državne uprave i dodjelu njihovog obavljanja nadležnoj jedinici područne (regionalne) samouprave, uključujući i pravo na prihod od obavljanja tih poslova, na vrijeme do izvršenja mjera upravnog nadzora.
Ako se iz pomorskog dobra izuzima građevina izgrađena na nasipu i/ili kopnenom dijelu pomorskog dobra, koja nije u funkcionalnoj vezi s korištenjem mora, a ostaje u prostoru, iz pomorskog dobra izuzima se i zemljište ispod te zgrade i zemljište koje služi za prilaz toj zgradi, a koje se određuje po pravilima o utvrđivanju nužnog prolaza.
Osobe koje mogu dokazati valjanu pravnu osnovu korištenja građevine, nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra i zgrada, zemljište ispod te zgrade i zemljište koje služi za prilaz toj zgradi upisano kao vlasništvo Republike Hrvatske, dužne su, u roku od 6 mjeseci od dana upisa vlasništva Republike Hrvatske, zatražiti od središnjeg tijela državne uprave nadležnog za raspolaganje i upravljanje državnom imovinom osnivanje prava građenja ili sklapanje ugovora o kupoprodaji.
Građevine poput mulova, gatova, sunčališta, istezališta, lukobrana i riva koji su izgrađeni prije 2011. godine bez valjane dokumentacije ostaju u prostoru ako su u skladu s prostornim planom jedinice lokalne samouprave, no jasno se definira da graditelji odnosno investitori gradnje tih građevina nemaju nikakva prava po osnovi građenja ovih građevina.
Gradnja i drugi zahvati u prostoru na pomorskom dobru nisu dozvoljeni.
Poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra obavljat će inspektori pomorskog dobra, u skladu s odredbama novoga Zakona i propisa kojima se uređuje rad lučkih kapetanija. Inspektor pomorskog dobra ovlašten je obavljati sve poslove inspekcijskog nadzora i poduzimati sve inspekcijske mjere propisane novim Zakonom, na cijelom području pomorskog dobra Republike Hrvatske u općoj i posebnoj upotrebi, bez ograničenja.
Ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjeno kazneno djelo, inspektor pomorskog dobra će protiv takvog počinitelja automatski podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.
Inspektori će moći i hitno izvršavati sprječavanje protupravnog ponašanja, pa tako mogu i usmenim putem izreći mjeru zabrane korištenja pomorskog dobra i to na licu mjesta postavljanjem službenog znaka zabrane ili pečaćenjem objekta nadzora i/ili sredstva kojim se protupravno ponašanje na pomorskom dobru obavlja, bez donošenja posebnog rješenja o izvršenju. U tom slučaju subjekt nadzora morat će odmah i bez odgađanja postupiti po usmenom rješenju!
Iako su to bile dužne i do sad, ovaj put se precizno definira da su jedinice lokalne samouprave dužne štititi pravo na opću upotrebu pomorskog dobra te su svako nezakonito postupanje, samovlasno zauzeće, devastaciju pomorskog dobra i nasipavanje dužne prijaviti bez odgode nadležnim inspekcijskim tijelima.
Sredstva od naplate novčanih kazni, prema propisima o komunalnom gospodarstvu, na pomorskom dobru prihod su jedinice lokalne samouprave i namjenski se koriste za redovno održavanje i zaštitu pomorskog dobra u općoj upotrebi.
Jedna od novina je i uvođenje dozvola. To je akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na temelju kojeg se na pomorskom dobru obavlja djelatnost, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje djelatnosti služi jednostavna građevina – kiosk i druge jednostavne građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija za koju nije potrebno ishođenje građevinske dozvole i glavnog projekta, sukladno propisima koji uređuju jednostavne građevine.
Osim precizne pravne regulative, građani su s nestrpljenjem iščekivali i kaznene odredbe novog zakona koje bi prekršitelje napokon trebale odvratiti od devastacije obale i ilegalnih radnji. Zakonodavac je u novom Nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama stoga predvidio kazne za pojedine prekršaje do čak milijun kuna! Pritom ovaj put neće štedjeti ni lokalnu vlast, ali ni šerife koji su pomorsko dobro tretirali kao svoje vlasništvo.
Novčanom kaznom od 50.000,00 kuna do 250.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj jedinica lokalne samouprave ako je propustila štititi pravo na opću upotrebu pomorskog dobra, nije spriječeno nezakonito postupanje, samovlasno zauzeće, devastaciju pomorskog dobra i nije bez odgode obaviještena nadležno inspekcijsko tijelo. Za isti prekršaj kaznit će se novčanom kaznom 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna i čelnik tijela jedinice lokalne samouprave.
Novčanom kaznom od 50.000,00 kuna do 250.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna i fizička osobe zbog ilegalnog obavljanja radova i zahvata u prostoru pomorskog dobra, nasipavanja mora, ograničenja ili isključenja dijela pomorskog dobra od opće upotrebe te drugog ovlaštenja stečenog temeljem odredbi ovoga Zakona, ako to ovlaštenje ne koristiti na način, u obimu i granicama kako su određeni aktom kojim su to ovlaštenje stekle te u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa koji su temeljem njega doneseni. Za isti prekršaj odgovornu osobu u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna.
Novčanom kaznom od 50.000,00 kuna do 250.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba:
Za sve navedeno kazne su propisane odvojeno za fizičke i pravne osobe, ali i obrtnike.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se općinski načelnik/gradonačelnik:
Novčanom kaznom od 3.000,00 kuna do 15.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja ne poštuje propise kojima se uređuje red u luci, ako onečišćuje more ili odbacuje otpad, protupravno postavlja predmete, objekte, uređaje, reklame i reklamne panoe i ako koristi lučke objekte, uređaje i naprave za koje je utvrđeno da imaju nedostatke. Za isti prekršaj kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna u pravnoj osobi.
Najrigoroznijom novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će pravna osoba koja u ostavljenom roku iz rješenja ne ukloni pripadnost pomorskom dobru i sve ono što je postavila na pomorsko dobro bez valjane pravne osnove propisane ovim Zakonom i drugim propisima kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru. Za isti prekršaj kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 50.000,00 kuna.
Ovo su osnovne konture inače prilično detaljno sročenog novog Nacrta zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će zasigurno odjeknuti u javnosti jer bi, kome pravo, a kome krivo, napokon trebao uvesti red u Divlji zapad koji vlada na Jadranu od Savudrije do Prevlake.
Jasnije definirani zakonski akti, potpuno novi sektor kontrole poštovanja zakona, neovisne provjere i nadzor te rigorozne kazne, trebale bi biti garancija očuvanja pomorskog dobra, kao javnog dobra sviju nas. Naravno, radna skupina će još raspraviti o ovom Nacrtu i eventualno ga doraditi, a onda će ići na javnu raspravu, nakon čega treba proći dva čitanja u Saboru. Bude li sve u redu, do kraja ove godine mogli bi imati novi i konkretniji Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Jurica Gašpar
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev