Dr. Alen Soldo u detaljnoj analizi razmontirao nestručnjake: “Za Zlatni rat MORATE izraditi studiju utjecaja na okoliš!”

BOL/SPLIT – Prof. dr. Alen Soldo voditelj je poslijediplomskog studija Primijenjene znanosti o moru s Odjela za studije mora splitskog Sveučilišta. Ponukan napisima u medijima o mogućoj devastaciji Zlatnog rata u Bolu na otoku Braču, te paušalnim i nestručnim ocjenama kojima se devastacija uopćava, umanjuje i zapravo opravdava, za Morski HR je prezentirao detaljnu analizu Elaborata zaštite okoliša – Ocjene o potrebi procjene  utjecaja zahvata „Uređenje plaže Benačica u naselju Bol“. Dr. Soldo upozorava da su zaključci Elaborata kojima se smatra da će planirani zahvat imati mali ili  nikakav štetan utjecaj na okoliš su potpuno neutemeljeni i neargumentirani. Poručuje i da je samim time Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 1. ožujka 2019. godine doneseno na osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

Ova analiza se odnosi na informacije i zaključke prezentirane u Elaboratu zaštite okoliša – Ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata „Uređenje plaže Benačica u naselju Bol“ na okoliš (u daljnjem tekstu Elaborat), kojeg je izradila IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša u kolovozu 2018. godine. Posebna pozornost se obratila na informacije i zaključke koji se tiču morskog okoliša, obzirom da je to i područje koje će biti najviše pod utjecajem ukoliko dođe do realizacije navedenog zahvata.

Analiza

Nositelj zahvata „Uređenje plaže Benačica u naselju Bol“ je općina Bol sa otoka Brača. Idejnim projektom planira se urediti obalni pojas zapadnog dijela naselja Bola naziva „Benačica“ u duljini od 355,0 m koji obuhvaća:

• uređenje obalnog pojasa u funkciji korištenje plaže s izradom objekata za zadržavanje plažnog materijala (zaštitna pera i pragovi),
• izgradnju objekata u funkciji korištenja plaže (ugostiteljstvo, tuševi, kabine, sanitarni uređaji).

Sukladno podacima iz idejnog projekta planirani zahvat uključuje formiranje 5 novih pera za zaštitu plaže (mulova), izgradnju pragova za zaštitu plaže, nasipanje velike količine kamenog materijala te nasipanje plažnog materijala.

Površina obuhvata uređene plaže je 1175 m2 u kopnenom i cca. 19 173 m2 u morskom dijelu i obuhvaća dio obalnog područja naselja Bol. Zahvat se planira na ukupnoj dužini od 356 m, a ukupna površina područja zahvata uređene plaže iznosi 20 327 m2. Planirana količina iskopa iznosi 3.960 m³, a nasipa 11.440 m³.

Obzirom da se cjelokupni zahvat zasniva na nasipanju morske obale te izgradnji većih gatova koji se planiraju napraviti u moru, jasno je kako je najveći mogući utjecaj ovog zahvata upravo na morski okoliš.

Nadalje, također je posve jasno kako će se u slučaju realizacije planiranog zahvata, obzirom na površinu obalnog područja zahvata te duljinu izgradnje i količinu nasipanja, javiti negativni štetni utjecaj na okoliš, posebice morski.

Stoga je, dakle, Elaboratom trebalo utvrditi ili barem procijeniti:

• razinu štetnog utjecaja na područje koje je obuhvaćeno planiranim zahvatom i
• razinu štetnog utjecaja, usljed mijenjanja crte obale i okolišnih uvjeta, te količine i karakteristika materijala za nasipanje, na područja koja graniče s područjem planiranog zahvata.

Usljed toga, bilo je za očekivati da će se za potrebe Elaborata koristiti stručnjaci sa specifičnim znanjima o fizičkim, kemijskim i biološkim procesima u moru, raznolikosti morskih organizama i njihovoj interakciji s morskim okolišem te izvorima i oblicima štetnih utjecaja i njihovim posljedičnim djelovanjem na morski sustav. Ipak, uvidom u autore Elaborata vidljivo je da su na istom radili stručnjaci za zaštitu okoliša, ali ne specifičnog morskog okoliša, što posebice dolazi do izražaja prilikom izvođenja zaključaka o utjecaju zahvata na morski okoliš. Naime, podaci koji su korišteni u ovom Elaboratu su uglavnom irelevantni i nepotpuni te ne daju skoro nikakavu mogućnost procjene stvarnog utjecaja planiranog zahvata na morski okoliš.

Primjerice u poglavlju 2.2 Analiza vjetrovalne klime, te potpoglavlju 2.2.1 Prosječna godišnja i sezonska vjetrovna klima, korišteni su podaci iz Idejnog projekta, a koji se odnose na postaju Split, a ne na područje otoka Brača na kojem se planira dotični zahvat. Iako postaja Split daje određene podatke koji se generalno mogu primjeniti na područje srednjeg Jadrana, jasno je kako se iz tih podataka ne mogu izvesti zaključci vezani za uže područje općine Bol na otoku Braču. Ipak, niti dostupni podaci nisu iskorišteni na pravilan način, već su korišteni vrlo parcijalno, iz nepoznatih razloga. Tako se u djelovima Elaborata koji se bave valovima koriste podaci iz Idejnog projekta pri čemu se za različite izračune koristi maksimalna brzina vjetra od 8 bofora, tj. 19 m/s (preračunato 68,4 km/h).  I laiku, a ne stručnjaku, je jasno kako je maksimalna brzina vjetra na ovom području pogrešno utvrđena, a time i svi zaključci koji proizlaze iz korištenja takve brojke. Naime, ako su se već koristili podaci s postaje Split, onda su se mogli koristiti potpuni podaci koji su dostupni. Primjerice, u Studiji sidrišta Splitsko-dalmatinske županije I. i II. faza — podloga za Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (u daljnjem tekstu Studija sidrišta) dana je Analiza srednjeg mjesečnoga i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za šire područje otoka Brača (prema podacima od 2006. do 2015.), kao i analiza podataka vjetra s umjerenim ( ≥ 4 i 5 Bf) i orkanskim vjetrom ( ≥ 10 Bf). Analizirajući te podatke ustanovilo se kako je olujni vjetar ( ≥ 8 Bf), koji uopće nije uzet u razmatranje u Elaboratu, na širem području Brača (Tablica 1A i 1B.) u promatranom 10-godišnjem periodu zabilježen 639 puta, što prosječno iznosi 64 dana godišnje. Najveća učestalost pojave olujnog vjetra zabilježena je tijekom zimskih mjeseci, tj. tijekom veljače (89 dana) i siječnja (72 dana). Najmanja učestalost te pojave zabilježena je očekivano tijekom ljetnoga dijela godine.

Treba napomenuti da je na širem području Brača već izmjerena maksimalna brzina vjetra od 48,5 m/s iz NE smjera što odgovara brzini vjetra od 174,6 km/h, tj. više od 2,5 puta većoj maksimalnoj brzini vjetra nego što je korištena u Elaboratu!

Obzirom na prethodno navedeno, jasno je kako utjecaj vjetra i valova na planirani zahvat nije napravljen prema pravilima struke, jer je zanemario situacije jakog vjetra, a posljedično i valova.

Stoga je utjecaj vjetra i valova na planirani zahvat Elaboratom posve pogrešno utvrđen i ostaje nepoznat.

Prema Idejnom projektu za potrebe formiranja površina za plažu te potrebnih sadržaja, izvršit će se: 1. nasipanje veće količine kamenog materijala,  2. formiranje pet novih pera za zaštitu plaže-mulova zajedno sa izvedbom pragova za zaštitu plaže (Slika 2.7) te 3. nasipanje plažnog materijala. Mulovi su ujednačenog jednostavnog dvokrakog oblika, od armirano betonske konstrukcije obloženog kamenom. Pero za zaštitu plaže se izvodi kao armirano betonska konstrukcija, s dva kraka koji se lome pod 40⁰ u duljini 30,53+16,74 m (po osi), sve širine 4,0 m. Ukupna duljina pera, po središnjoj osi, iznosi 47,27 m. Na predmetnom dijelu izvesti će se ukupno pet zaštitnih pera iste veličine, i to na međusobnoj udaljenosti 70,0 m. Planirano je iskopati ukupno 3.960 m³ materijala, te nasuti 11.440 m³ materijala.

Iz projekta je vidljivo da planirani zahvat zadire u more horizontalno do 50 m od obale, a vertikalno do dubine od 20 m (Slika 2).

Obzirom na poziciju planiranog zahvata, potrebno je naglasiti da područje planiranog zahvata neposredno graniči s morskim područjem obuhvaćenim Natura 2000 zaštitom što je vidljivo iz slike 3. Sukladno tome, bilo je za očekivati da se Elaboratom, obzirom na očiti negativni i štetni utjecaj koji će sa javiti realizacijom ovog projekta, odrede morska staništa koja su neposredno u području planiranog zahvata, kao i u blizini dotičnog područja, te da se odredi razina negativnog utjecaja planiranog zahvata na ista.

Nažalost, iz Elaborata je vidljivo da to nije učinjeno, obzirom na navedene vrlo paušalne i netočne podatke.

Primjerice, u Elaboratu se navodi da „na udaljenosti oko 60 m od obuhvata zahvata pridolaze naselja posidonije, a nakon njih cirkalitoralni pijesci“, što je posve netočno jer i laik može prepoznati naselja Posidonie oceanice na slici 2 (označena zeleno) koja se nalaze unutar područja planiranog zahvata (kao i izvan).  Također, Elaborat uopće ne navodi staništa koja prethode cirkalitoralu, tj. staništa koja se nalaze u mediolitoralu i infralitoralu.

Da su podaci iz Elaborata posve netočni, te da se naselja strogo zaštićene svojte Posidonia oceanice nalaze unutar područja planiranog zahvata dokazuje i slika morskih staništa Natura 2000 područja koje graniči s područjem planiranog zahvata (slika 4). Ovdje treba napomenuti da je karta morskih staništa prikazana na slici 4. dobivena direktnom metodom podvodnog vizualnog cenzusa s georeferenciranjem te se kao takva smatra najtočnijom i najpreciznijom. Ova karta jasno dokazuje da se u području planiranog zahvata nalaze naselja strogo zaštićene svojte Posidonia oceanica, kao i druga važna staništa infralitorala koja se uopće ne spominju u Elaboratu.

Zbog važnosti, osjetljivosti i ugroženosti, Posidonia je sukladno Zakonu o zaštiti prirode svrstana u strogo zaštićene vrste, dok je na europskoj razini zaštićena Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta. Inače, livade morskih cvjetnica, posebice Posidonie su posebno vrijedno podmorsko stanište za koje je prepoznata važnost zaštite na međunarodnoj razini i koje Europska unija štiti na razini europske ekološke mreže Natura 2000.

Nadalje, ovdje je potrebno napomenuti da je Kaznenim zakonom propisano niz kaznenih odredbi koje se tiču uništavanja strogo zaštićenih vrsta te njihovih staništa pa je tako, primjerice, propisano da će se onaj tko protivno propisima uništi ili izazove znatno propadanje staništa zaštićene svojte životinja, biljaka ili gljiva, ili uništi ili izazove znatno propadanje stanišnog tipa, kazniti i kaznom zatvora do tri godine.

Također, kako je posve jasno da će planirani zahvat utjecati i na zaštićeno područje s kojim neposredno graniči treba navesti i da postoje odredbe u Kaznenom zakonu koje propisuju kazne za uništivanje ili izazivanje znatnog propadanja staništa u zaštićenom području prirode ili na ekološki značajnom području.

Prethodno navedeno je vjerojatno i jedan od glavnih razloga za izostavljanje i nenavođenje tih staništa u Elaboratu, jer bi u suprotnome bilo veoma teško u Elaboratu opravdati zaključno procijenjeni niski ili nikakvi negativni utjecaj planiranog zahvata na morski okoliš.

Nadalje, ako radi potreba ove analize zanemarimo kako je posve očito da će planiranim zahvatom doći do uništavanja strogo zaštićene vrste, što u Elaboratu iz nepoznatih razloga nije navedeno, zanimljivo je kako i sami autori u Elaboratu navode da će „daljnjim nasipavanjem doći do trajnog gubitka ostatka tih stjenovitih obala, manjih površina šljunčanih žalova, kao i obuhvaćenih staništa mediolitorala i infralitorala. … Uređenjem tj. proširenjem i nasipanjem morskog dijela zahvata trajno bi se zauzela i narušila prisutna stjenovita staništa što bi trajno promijenilo sastav flore i faune.“ Kada bi se koristio samo ovaj podatak ostaje nejasno na osnovu čega su onda autori Elaborata uspjeli zaključiti da će utjecaj planiranog zahvata na bioraznolikost morskih staništa „biti umjerenog karaktera“ !?

Dakle, analizom bioraznolikosti u području planiranog zahvata posve je jasno da će doći do trajnog gubitka karakterističnih biocenoza toga područja, posebice naselja strogo zaštićene vrste Posidonia oceanica. Opravdanje koje se koristi u Elaboratu „…obzirom na površinu zahvata te zastupljenost ovih stanišnih tipova oko otoka, kao i činjenice da je navedeno područje već u značajnoj mjeri urbanizirano, procjenjuje se da će taj utjecaj biti umjerenog karaktera“, je potpuno neprimjereno i to radi slijedećega:

• autori Elaborata nemaju nikave podatke o zastupljenosti stanišnih tipova oko otoka pa ne mogu niti izvršiti procjenu koliki je udio tih otočnih staništa u području planiranog zahvata;
• u Elaboratu bioraznolikost morskog staništa na području zahvata nije uopće točno utvrđena;
• obzirom na utvrđeno postojanje staništa strogo zaštićene vrste Posidonia oceanica nedopustivo je raspravljati o tome koliki bi udio uništavanja te vrste bio „umjerenog karaktera“.

Da u Elaboratu pitanje uništavanja strogo zaštićene vrste Posidonia oceanica te njene važnosti na morski ekosustav uopće nije razmatrano na pravilan način pokazuje i Studija sidrišta koja je u preporukama za lokaciju Zlatnog rata navela da se zbog iznimnog pritiska na morski i obalni prostor Zlatnog rata čije kopno je zaštićeno područje, preporučuje izostavljanje Zlatnog rata iz područja za sidrište. Nadalje, Studija sidrišta preporučuje proširenje obuhvata područja ekološke mreže na način da se pokrije sva površina strogo zaštićene vrste Posidonia oceanica u kojoj se intenzivno sidri, a najmanje 200 m od obale. Također je preporučeno da se u obuhvatu ekološke mreže potpuno zabrani obaranje brodskog sidra zbog očuvanja naselja posidonije koje igra važnu ulogu u sprječavanju erozije Zlatnog rata. Iz prethodno navedenog jasno je kako su druge studije kojima nije bio za cilj utvrđivanje utjecaja planiranog zahvata na morski ekosustav, već se bave općenitim utjecajem takvih i sličnih zahvata u istom području, u potpunoj koliziji s Elaboratom jer smatraju da bi i jednostavnije aktivnosti, poput sidrenja, bile opasne za morski ekosustav u tome području, a posebice i za Zlatni rat, posebni geomorfološki fenomen koji je kao takav jedan od najprepoznatljivijih simbola Jadrana.

Zlatni rat mijenja svoj oblik usljed djelovanja vjetra i morskih struja. Obzirom na veličinu planiranog zahvata, posebice na izgradnju pera, jasno je da će doći do promjene morskih strujanja, što potvrđuje i Elaborat koji navodi da će se izmjeniti smjer prevladavajućih struja kao i izloženost plaže valovima. Ipak, u Elaboratu se procjenjuje da će takva promjena biti isključivo lokalnog karaktera, iako nije navedena definicija „lokalnog karaktera“, posebice zbog blizine Zlatnog rata. Upravo zbog blizine Zlatnog rata i njegove važnosti trebalo je odrediti utjecaj planiranog zahvata na Zlatni rat s posebnim osvrtom na analizu postojećih morskih strujanja te utjecaj promjene morskih strujanja usljed planiranog zahvata.

Nažalost, o tome u Elaboratu nema nikakvih podataka, a obzirom na prethodno navedene pogrešne izračune utjecaja vjetra i valova, ostaje posve nepoznato kolika je razina štetnog utjecaja planiranog zahvata na Zlatni rat.

Također treba napomenuti da je obzirom na ogromnu količinu materijala za nasipanje (planirani minimum 11.440 m³) trebalo odrediti karakteristike materijale koji će se koristiti za nasipanje te procijeniti utjecaj vremenskih prilika na nasuti materijal, te sukladno dobivenim rezultatima procijeniti utjecaj tog materijala na morsko stanište u području i van područja planiranog zahvata. Nažalost, niti za ovaj utjecaj u Elaboratu ne postoje nikakve procjene te  razina štetnosti i područje utjecaja ostaju nepoznati.

Zaključak

Iz svega navedenog jasno je kako planirani zahvat ima 3 razine utjecaja:

1. uništavanje morskih staništa i vrsta koji nestaju usljed direktnog zauzimanja područja njihovih obitavanja nasipanjem te izgradnjom pera;
2. uništavanje morskih staništa unutar područja obuhvata zahvata usljed trajne promjene okolišnih uvjeta;
3. negativan utjecaj na područja koja graniče s područjem obuhvata usljed promjena okolišnih uvjeta s posebnim naglaskom na Zlatni rat.

Nažalost, u Elaboratu nije napravljena niti jedna procjena mogućeg utjecaja planiranog zahvata koja bi bila temeljena na točnim i preciznim podacima te samim time nije moguće ni odrediti kakav bi bio generalni utjecaj planiranog zahvata na okoliš, posebice morski.

Prema tome, zaključci Elaborata kojima se smatra da će planirani zahvat imati mali ili nikakav štetan utjecaj na okoliš su potpuno neutemeljeni i neargumentirani.

Samim time i Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 1. ožujka 2019. godine je doneseno na osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

Sukladno svemu navedenome, a obzirom da se planirani zahvat namjerava raditi u neposrednoj blizini zaštićenog područja te da se u području planiranog zahvata nalaze i strogo zaštićene vrste, neophodno je izraditi studiju utjecaja na okoliš koja će na pravilan način točno prosuditi razinu štetnog utjecaja planiranog zahvata na okoliš, posebice morski, ne samo u području planiranog zahvata, nego i područjima koja s njime graniče, pri čemu se posebice ističe Zlatni rat.

Prof. dr. Alen Soldo

PROČITAJTE JOŠ:

Kakva je budućnost Zlatnog rata?

Stručnjaci i ekolozi u strahu: “Uz blagoslov Ćorićeva ministarstva, kreće uništavanje Zlatnog rata”