Državni zavod za statistiku: "U Hrvatskoj je 2023. godine 4045 stanovnika više nego godinu prije"

Prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2023. Republika Hrvatska imala je 3 859 686 stanovnika, od toga 1 869 484 muškarca i 1 990 202 žene. U odnosu na procjenu iz prethodne godine, broj stanovnika povećao se za 4 045 osoba ili 0,1%. 

Najviše se ljudi doselilo u Istru i Zadarsku županiju

Povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarili su Istarska županija, u kojoj je, u odnosu na procjenu prethodne godine, ostvaren relativni porast od 1,82%, Zadarska županija (1,26%), Zagrebačka županija (0,98%), Splitsko-dalmatinska županija (0,63%), Grad Zagreb (0,47%), Ličko-senjska županija (0,36%), Dubrovačko-neretvanska županija (0,28%) i Primorsko-goranska županija (0,12%). U ostalim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Požeško-slavonskoj županiji (1,79%), Vukovarsko-srijemskoj županiji (1,36%) te Virovitičko-podravskoj županiji (1,25%). 

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,6%, a udio muškaraca 48,4%. Najmanji udio ženskog stanovništva bio je u Šibensko-kninskoj županiji (50,6%) i Ličko-senjskoj županiji (50,6%), dok je najveći udio bio u Gradu Zagrebu (52,8%). 

Nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva

Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 44,4 godine (muškarci 42,6 godina, žene 46,1 godina), što ga svrstava među najstarije nacije Europe. 

Udio mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske iznosio je 19,1%. Na razini županija najmanji udio mladog stanovništva bio je u Primorsko goranskoj županiji (16,7%), a najveći u Međimurskoj županiji (21,5%). 

Udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu u 2023. iznosio je 39,8%. 

Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (27,9%), a najmanje u Gradu Zagrebu (20,7%). 

U Republici Hrvatskoj 52,2% stanovništva živjelo je u samo pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (771 062 ili 20,0%) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (426 054 ili 11,0%), dok su najmanje stanovnika imale Ličko-senjska županija (42 731 ili 1,1%) i Požeško-slavonska županija (61 910 ili 1,6%).

D.G.