DUBROVAČKI PARADOKS Stanovi se kupuju za isključivo potrebe turizma

Ukoliko ste jedna od mnogih osoba koja stan nije dobila u nasljedstvo, osuđeni ste na podstanarstvo, koje je u Dubrovniku ravno kazni. Kako zbog najmova čiji su iznosi u rangu gotovo cijele prosječne plaće, tako zbog činjenice da većina podstanara strahuje hoće li se najmodavac ipak odlučiti za turiste i po mogućnosti vam to priopćiti netom pred početak turističke sezone.

Poznato je nažalost da mnogi od onih koji ne promišljaju o turizmu zaziru od obitelji s djecom i radije ‘drže’ radnike, studentice, parove bez djece. A o omjeru cijene i kvalitete najvjerodostojnije mogu pričati oni koji ‘obijaju’ podstanarske stanove godinama pa i desetljećima. Neki su, u nemogućnosti plaćati visoke dubrovačke najmove stanova, rješenje našli u selidbi na Ivanicu, pa čak i Trebinje. Pa putuju na posao, razvoze djecu u škole, na treninge… u Dubrovniku, piše DuList.

Pad potražnje, odnosno usporavanje tržišta nekretnina, koje je evidentno na državnoj razini bacilo je tračak nade da će se cijene nekretnina konačno početi smanjivati. Međutim to, makar kad je dubrovačko područje u pitanju, nije slučaj. Dapače, cijene i dalje samo rastu. Za komentar čitave situacije DuList je upitao dugogodišnjeg iskusnog agenta za nekretnine Željka Ćapina.

- Inflacija na globalnoj razini kod nas je još bila pojačana promjenom državne valute. U toj situaciji mnogi su se nastojali riješiti gotovog novca i uložiti ga u nekretnine. Tijekom inflacije dogodio se osjetan rast potražnje, a time i cijene nekretnina. U Hrvatskoj je prošle godine došlo do usporavanja tržišta nekretnina, što se posebno odrazilo na tržište u Zagrebu, kao najveće naše lokalno tržište. Pretpostavljamo da se radi o ispuhivanju potražnje koja je nastala kao rezultat rastuće visoke inflacije, u kombinaciji s niskim kamatama i najavama ukidanja APN-a. Inflacija je u stalnom padu, APN je ukinut, a kamate na stambene kredite rastu i za očekivati je da će se i potražnja za nekretninama još neko vrijeme smanjivati. Međutim, svako lokalno tržište ima neke svoje specifičnosti pa tako i dubrovačko tržište u odnosu na ostatak države - kazao je Ćapin ističući kako se hrvatsko tržište jako razlikuje među pojedinim regijama. Dubrovačko tržište tako, objašnjava nam agent za nekretnine, ima svoje specifičnosti u odnosu na ostatak države. Korijen je, naravno, primarno u turizmu.

Dubrovački paradoks

- Nažalost se većina stanova na području grada kupuje za potrebe turizma, što je segment potražnje dovelo daleko iznad nekih uobičajenih okvira za grad veličine Dubrovnika. Tako imamo paradoks da nikada nismo imali više stambenih jedinica, broj stanovnika stagnira ili pada, ovisno o dijelu grada, a na tržištu je sve manje stanova. Kupci stanova za turizam su uglavnom domaći ljudi koji žele uložiti višak novca, ali i stranci kojima je ulaganje u apartmanski turizam u Hrvatskoj oblik poslovnog ulaganja u kojem će na svoje visoke prihode platiti minimalne poreze, puno manje nego u državama iz kojih dolaze. Sve to ostavlja jako malo prostora za kupce koji stan kupuju za vlastite potrebe.

Dugoročno gledano, radi se o trendu koji predstavlja realnu opasnost za budućnost grada kakvog poznajemo. Budućnost Dubrovnika ne bi trebala biti da njegovi stanovnici žive u okolnim selima, a da u gradu žive turisti, dok se zimi pretvara u grad duhova. To onda nije grad! To se onda drukčije zove, ali svakako ne grad. Što se tiče podjela po ostalim kriterijima, tu nema pravila. Kupci su svih dobnih i socijalnih kategorija - objasnio je Ćapin i dodao da jedna četveročlana obitelj, za kupnju pristojnog stana u Dubrovniku ili bližoj okolici treba izdvojiti 220 do 250 tisuća eura.

- To ovisi o puno faktora. Lokacija, stanje nekretnine, starost stana i zgrade, lift, skale, parking, javni prijevoz, pogled, balkon, susjedstvo… Sve su to elementi koji utječu na vrijednost stana na tržištu. Ali ugrubo govoreći, za neki prosječni dvosobni stan, s pozitivnim i negativnim karakteristikama, na prosječnoj lokaciji, oko 220 do 250 tisuća eura. Ako ga nađu. Zapravo, nije više pitanje koliko će ga platiti, nego hoće li ga uopće naći - govori Ćapin.

Cijeli intervju pročitajte OVDJE.

I.N.