>
Devastacija i svojatanje pomorskog dobra ljudima je donedavno postala “normalna” pojava, iako je sve daleko od normalnog. Javnost se zainteresirala nakon što smo uporno izbacujući serije tekstova s konkretnim primjerima upalili baklju aktivizma, koja je rezultirala i nekim novim vjetrovima na lokalnim izborima, gdje su mlade političke snage upravo na pomorskom dobru demonstrirale primjere nakaradne nebrige bivših vlasti prema općem i javnom dobru. Mnogi su nas stoga pitali, a upite dobivamo na dnevnoj razini – što se smije, a što ne smije? Da bi demistificirali mnoge koji zloupotrebljavaju mogućnosti dobivanja koncesija ili koncesijskih odobrenja na pomorsko dobro, upit smo poslali u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Zbog velikog interesa javnosti oko kršenja odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, ali i krivih tumačenja pojedinaca, često onih koji sami uzurpiraju pomorsko dobro, želimo ovim putem pojasniti mogućnost isključivog korištenja pomorskog dobra. Za razliku od koncesijskih odobrenja, gdje se građanima ne smije zabraniti prolaz ili korištenje pomorskog dobra, za rijetku skupinu subjekata dozvoljeno je ograđivanje i naplata ulaza na pomorsko dobro. Kad su plaže u pitanju, takvih je u Republici Hrvatskoj samo 18!
Ograničenjem opće upotrebe pomorskog dobra smatra se ograđivanje ili drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate ulaska, dok se isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe smatra korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno ili djelomično isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra. Stupanj ograničenja, odnosno isključenja opće upotrebe pomorskog dobra određuje ugovorom o koncesiji.
Koncesije se daju za iznimno velik broj različitih svrha, odnosno namjena kako je pojedina lokacija definirana dokumentima prostornoga uređenja, stoga je teško jednoznačno definirati pitanje isključivog korištenja pomorskog dobra. Razina ograničenja opće upotrebe ovisi o vrsti koncesije. Primjerice, kod koncesije za ribogojilište razina isključenja opće upotrebe je značajno veća nego kod plaža. Ako gledamo luke nautičkog turizma, neke su ograđene, dok druge nisu, ulazak u luku je neovisno o ogradi dopušten, no pojedine luke nautičkog turizma na gatovima imaju ograde tako da je pristup plovilima dopušten isključivo korisnicima istih. S druge strane u slučaju koncesije za posebnu upotrebu u svrhu izgradnje vodovodne ili kanalizacijske mreža teško je definirati stupanj ograničavanja opće upotrebe budući da se takva infrastruktura postavlja ispod zemlje. Sukladno navedenom, stupanj ograničenja, odnosno isključenja opće upotrebe pomorskog dobra ovisi prvenstveno o namjeni koncesije.
Budući da je na pomorskom dobru u ovom trenutku aktivno preko 1000 ugovora o koncesiji na pomorskom dobru, u nastavku dajemo samo popis plaža koje su dane u koncesiju s mogućnosti ograđivanja i/ili naplate ulaza:
Plaže se dijele na uređene javne plaže, koje su plaže koje služe većem broju turističkih objekata i građana, uređene posebne plaže, koje su plaže koje čine tehničko-tehnološku cjelinu jednog smještajnog objekta i prirodne plaže koje su plaže na kojima nisu izvršeni zahvati u prostoru u smislu propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje.
Koncesija za uređenu javnu plažu i uređenu posebnu plažu se može dati s pravom ograđivanja te sa ili bez prava naplate ulaznica. Koncesija za prirodnu plažu ne može dati s pravom ograđivanja. Naime, prirodne plaže nije dozvoljeno ograđivati s kopnene strane, stoga niti naplata ulaza na prirodnu plažu nije dozvoljena. Ističemo kako je najčešće koncesijom dopušta ograđivanje plaža kada se radi o plažama za nudiste ili iz sigurnosnih razloga u smislu kontrole broja korisnika.
„Privatne plaže“ koje se često reklamiraju uz oglase za iznajmljivanje apartmana u pravilu predstavljaju dio obale ispod samog objekta, a ako je sam objekt na osami, u pravilu na taj dio obale neće doći drugi kupači. Isto ne znači da je taj dio obale namijenjen isključivo gostima apartmana, već da je velika mogućnost da će imati veću privatnost. Također, u ovom dijelu smatramo bitnim istaknuti kako je vlasnik nekretnine koja graniči s pomorskim dobrom ovlašten istu ograditi te nije dužan dopustiti pristup pomorskom dobru preko nekretnine u svojem vlasništvu.
U odnosu na pitanje natpisa koji stoji na dijelu pomorskog dobra koji je dan u koncesiju navodimo kako nije propisana takva obveza, no u pravilu na ulazu u plažu stoji oznaka, pojašnjavaju nam iz Ministarstva mora.
Jurica Gašpar
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev