EU ZASTUPNICI U BORBI ZA OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI: Treba zaštititi trećinu kopnenih i morskih područja Unije

BRUXELLES – Zastupnici Europskog parlamenta u utorak su sa 515 glasova za, 90 protiv i 86 suzdržanih usvojili rezoluciju „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” kojom se nastoje zaustaviti i preokrenuti trenutačni trendovi smanjenja biološke raznolikosti u Europi i ostatku svijeta.

U Rezoluciji zastupnici traže oštrije mjere i kreiranje obvezujućih ciljeva za zaštitu divlje flore i faune, koji uključuju i zahtjev da se 30 posto kopnenih i morskih područja Unije dodatno zaštiti, da se kao obveza nametne izgradnja “zelenih krovova” na novim zgradama, te da se provedu hitne mjere za zaustavljanje smanjenja populacija pčela i drugih oprašivača.

Potreban je „Pariški sporazum” za bioraznolikost i europski propis o bioraznolikosti za obnovu i prikladnu zaštitu ekosustava do 2050., upozoravaju zastupnici.

Prema procjenama Međuvladine znanstveno-političke platforme za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES), priroda u svijetu propada neviđenom brzinom te milijunu od procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje.

Zastupnici stoga pozdravljaju namjeru Strategije EU-a za bioraznolikost da do 2050. globalni ekosustavi budu obnovljeni, otporni i prikladno zaštićeni. Za ostvarenje te namjere traže europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi.

Zastupnici su izrazili žaljenje što Unija nije postigla ciljeve u području bioraznolikosti za 2020. te kažu da nova strategija mora adekvatno obuhvatiti svih pet uzročnika promjena: promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. Ističu da za zaštitu bioraznolikosti u Europi treba mobilizirati 20 milijardi eura godišnje.

Zatražili su i da se na konferenciji UN-a u listopadu 2021. donese sporazum sličan Pariškom sporazumu o klimi kojim bi se utvrdili globalni prioriteti u području bioraznolikosti za 2030. i nakon toga.

Iako Unija već ima najveću mrežu zaštićenih područja na svijetu, zastupnici smatraju da treba donijeti plan EU-a za obnovu prirode kojim bi se do 2030. zaštitilo najmanje 30 posto kopnenih i morskih područja EU-a.

Posebno su napomenuli da se najmanje trećina tih područja, uključujući sve preostale prašume i stare šume, treba još strože štititi. U nacionalnim ciljevima treba u obzir uzeti razlike u veličini i udjelu prirodnih područja.

Zastupnici smatraju da ne smije biti nazadovanja u trendovima očuvanja te da do 2030. treba postići „povoljno stanje očuvanosti” zaštićenih vrsta i staništa. Uz to, za 30 posto vrsta i staništa koji trenutačno nemaju povoljno stanje, treba postići ili povoljno stanje ili snažan pozitivan trend prema poboljšanju.

Parlament smatra da Unija mora predvoditi nastojanja za zaustavljanje komercijalne trgovine ugroženim vrstama i njihovim dijelovima.

Zastupnici se protive ponovnom odobrenju upotrebe glifosata nakon 31. prosinca 2022. Ponovili su svoj zahtjev da se inicijativa EU-a za oprašivače hitno revidira kako bi se u nju uključio ambiciozan okvir za praćenje oprašivača u cijeloj Uniji s jasnim pokazateljima i ciljevima za zaustavljanje smanjenja populacija oprašivača, koji su ključni za okoliš i sigurnost hrane.

Kako bi se smanjila uporaba pesticida, zastupnici ističu da bi poljoprivrednici trebali primjenjivati rješenja zaštite uroda koja su sigurna za okoliš.

Izvjestitelj iz Španjolske César Luena tom je prilIkom rekao: – Danas zahtijevamo europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi, kojim bi se utvrdili okvir za zaštitu bioraznolikosti do 2050. i obvezujući ciljevi za 2030.

Zadovoljan sam što smo usvojili glavne ciljeve prijedloga Komisije i podržali izradu plana EU-a za obnovu prirode kako bi se zaštitilo najmanje 30 posto kopnenih i morskih područja Unije. Izražena je i velika potpora za donošenje propisa o zaštiti i održivoj upotrebi tla te plana za zajedničko rješavanje klimatske krize i krize bioraznolikosti.

M.B.

PROČITAJTE JOŠ:

Europarlament poziva na zaštitu najmanje 30 posto morskih područja u EU!