>
  2 min. čitanja

Fizičari izračunali najvišu visinu skoka u more/vodu koje većina ljudi može izdržati bez posljedica

Fizičari izračunali najvišu visinu skoka u more/vodu koje većina ljudi može izdržati bez posljedica
Foto: 3D modeli otkrivaju sile koje se javljaju tijekom skakanja / Anupam Pandey, Jisoo Yuk i Sunghwan Jung sa Sveučilišta Cornell

Koristeći 3D printane modele i ubacujući ih u spremnik, znanstvenici su otkrili maksimalnu visinu s koje ljudi mogu skočiti prije nego što naiđu na određene sile koje im mogu uzrokovati ozbiljne ozljede.

Eksperiment s 3D isprintanim modelima pokazao je s koje visine ljudi zapravo mogu skočiti u vodu bez ozbiljnog rizika od ozljeda, piše New Scientist.

Sunghwan Jung sa Sveučilišta Cornell u New Yorku i njegovi kolege proučavali su sile koje nastaju prilikom udaranja u vodu, ispuštanjem u spremnik 3D ispisanih modela, koji simuliraju različite ljudske položaje. Jedan model je predstavljao osobu koja skače glavom prema naprijed s rukama uz tijelo, jedan je bio osoba s rukama iznad glave i dlanovima koji se dodiruju, a treći model je bio samo noga sa stopalima koja predstavlja skok na noge naprijed. Svaki je model bio opremljen senzorom sile i sniman je kamerom velike brzine u trenutku padanja.

Kako bi odredili one nesigurne visine za skakanje, znanstvenici su usporedili sile koje su zabilježili s onima za koje se zna da uzrokuju fizičku štetu ljudima. Otkrili su da su te razine sile bile prisutne kod skakača s glavom naprijed iznad 8 metara, skakača s rukama naprijed iznad 12 metara i skakača s nogama naprijed iznad 15 metara.

Jung kaže da najveći dio sile koja utječe na tijelo tijekom skakanja nastaje zbog istiskivanja vode. To je slikovito kao da vrlo brzo gurate prste u staklenku meda – tekućina se snažno opire, kaže.

Ljudi su uspješno skakali s mnogo viših visina od granica utvrđenih u studiji. Na primjer, Laso Schaller je 2015. godine oborio rekord za najviši skok na noge kada je skočio s 58,8 metara iznad vode.

Jung kaže da za izvođenje tako ekstremnih skokova bez ozljeda skakači moraju koristiti prave mišiće kako bi im tijelo postalo kruće i zategnutije.

Ozljede glave i vrata često se događaju kad skakanje pođe po zlu, a ozljede ramena i donjeg dijela leđa općenito su česte kod skakača, kaže Nathaniel Jones iz Medicinskog centra Sveučilišta Loyola u Illinoisu.

- Skakači s odskočne daske u prosjeku izvrše 100 do 150 skokova dnevno, a skakači s platforme 50 do 100 skokova dnevno. Toliki broj skokova dovodi ih u opasnost zbog višestrukih ozljeda - kaže.

Jung kaže da njegov tim također želi eksperimentirati s modelima različitih oblika za skokove u snijeg, a ne u vodu, poput onih koje izvode neke životinje kao lisice.

I.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Nizozemac skočio sa stijene visoke 6 metara i teško se ozlijedio | | Morski HR
Policija je 31. srpnja zaprimila dojavu da je oko 17.30 sati u kanjonu na Verudeli ozlijeđen 24-godišnji nizozemski državljanin. Utvrđeno je kako je mladić skočio sa stijene s visine od
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.