FOTO/VIDEO Svetište pomoraca u kojem je bivša predsjednica svoj srebrni dar gurnula odmah do oltara

PERAST - Vjerojatno jedini umjetni otok na Sredozemlju nastao je trudom vrijednih stanovnika Perasta u Boki kotorskoj. Rastao je nasipanjem kamenjem i namjernim potonućima stijenama natrpanih brodova, a sve u znak zahvalnosti pomoraca za sretan povratak i ozdravljenja bolesnih. Zavjetna crkva prepuna je darova i poruka u znak zahvale, a među njima pronađe se i poneka poruka novijeg datuma. Jedna od njih i od bivše predsjednice Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, koja doduše nema veze s pomorstvom, ali je svojom porukom htjela valjda poručiti nešto drugo, o čemu nešto više na kraju ove priče...

Odlazeći na svoja duga, u to vrijeme često i opasna putovanja, pomorci su imali običaj da se zavjetuju Gospi od Škrpjela. Obećali su joj se na neki način zhvaliti ako se živi i zdravi vrate s plovidbi diljem svjetskih mora. Da je ovo zavjetno mjesto u Bokokotorskom zaljevu bilo popularno diljem cijele obale, svjedoče i arhivske sheme brodova koji su nosili njezino ime. Od 16. stoljeća do danas bilo ih je oko 150.

U početku, njihov zavjet sastojao se u tome da daju doprinos i izgrade ovaj otočić, pa su donosili kamen po kamen iz raznih dijelova svijeta i otok bi rastao. Nakon toga, na njemu su sagradili zavjetnu crkvu, a onda je, od putovanja do putovanja, opet zavjetima, obogatili.

U znak zahvalnosti, vraćajući se sa dalekih putovanja donosili su joj darove, najskuplje i najskupocenije predmete iz cijeloga svijeta – kineske vaze, porculan, zlato i srebro. Svaki od ovih darova ima i svoju neprocjenjivu priču. Jednu od njih donosimo i mi, nakon posjete ovom čarobnom otočiću.

Pomorski vremeplov, samo 500 metara od čarobnog Perasta

Perast je maleno pitoreskno mjesto, koje danas broji tek 300-tinjak stanovnika. Bore se, kažu nam, s uljezima koji s morem i pomorstvom veze nemaju, a nekako posljednjih godina upravo nasrću na njihov kraj, investicijama u neprirodne građevine, kulturom, jezikom i nepoznavanjem iskona Boke...

Na pitanje "odakle ste?", kad je odgovor bio "iz Hrvatske", kao da smo otvorili škrinju svakog mještana s kojim smo razgovarali, nakon čega bi nam otvorili dušu. No to je tema sljedećeg nastavka priče o crnogorskom primorju danas.

Ovaj put, tražili smo prijevoz za slavni umjetni otok i bogato pomorsko svetište. Za 20 eura, dobili smo transfer brodicom do 500 metara udaljenog otočića, nakon čega nas je naš mladi skiper, vratio odakle smo krenuli, prepune dojmova.

- Sve je počelo od jedne hridi, na kojoj se danas nalazi oltar glavne crkve. Šrkpjela ili Škrip još uvijek je tu, a to je stijena koja viri iznad morske površine - kazuje nam supruga onog skipera koji nas je prebacio na otok. Naime, ona je ovdje turistički vodič.  

Video: U Crkvi se nalazi preteča današnjih penti

Razlozi gradnje crkve: Čudesna slika ili posljedica brodoloma?

Oko oltara su gradili i nasipali stijene i potapali brodove, kako bi oduzeli ovaj prostor moru. Sve je počelo 1452. godine ili 40 godina prije nego li je Kolumbo otkrio Ameriku. Fascinira i činjenica da je uz stijenu na kojoj je oltar, najstarija i slika koja se na oltaru nalazi, kako nam tumači, iz iste godine.

- Bila su dva brata prezimena Ortešić koji su jedne uobičajene noći barkom otišli u ribolov i naišli su na tu sliku. Vrlo je vjerojatno da je bio neki brodolom, pa se slika jednostavno nasukala na te stijene. Iako, postoji verzija da je došla nekim čudom tu i da se tri puta vraćala. Oni su je, naime, ponijeli u tadašnju crkvu svetog Nikole, pa je prema legendi, ta slika tri sljedeća jutra ponovno osvitala na toj stijeni, gdje su je prvotno pronašli. Za Peraštane je to bio dovoljan znak da se odluče izgraditi crkvu koja će biti posvećena toj slici - tumači nam naša vodičkinja.

VIDEO Škrinja s tri ključa: "U kući su morali biti otac, majka i najstarije dijete, kako bi zajedno odlučili što će sa sadržajem..."

Za vrijeme Mletačke republike Perast je doživio svoj najveći procvat, jer su tu živjeli mahom pomorci i trgovci koji su zbog toga dobro živjeli. O tome svjedoči i 16 palača i vila u tom mjestu iz tog vremena, ali i čak 22 crkve u gradu Perastu. Odlučili su se tako izgraditi i još jednu - nasred mora.

Dugo je to trajalo, pa je stvaranje otoka dodavanjem kamenja i gradnja crkve s vremenom postala i tradicija koja je potrajala oko 200 godina. Današnji otok ima oko 2 tisuće četvornih metara, a današnji izgled crkva dobiva krajem 17. stoljeća.

U crkvi je ukupno 68 slika, naslikanih tehnikom ulja na platnu. Tvorci tog dragocjenog ciklusa su barski nadbiskup Andrija Zmajević, koji je stvorio idejni koncept slikanog ciklusa, i peraški slikar Tripo Kokolja (rođen u Perastu 1661., umro u Korčuli 1713.), koji je bio provoditelj tih zamisli.

VIDEO Vlasima kose je 25 godina vezla čekajući voljenog, kako je sjedila, prosijedila je i slika koju je vezla...

Dvije tisuće zavjetnih srebrnih pločica, a svaka znači spašen život  

Crkva je poznata po svojim zavjetnim darovima, posebno srebrnim pločicama. U crkvi ih je preko dvije tisuće, a svaka znači spašen život! Bilo ih je i više, no jednom prilikom ovo područje su napali pirati, pa ih je opljačkano preko 600.

Bogatiji pomorci kasnije donosili su najčešće slike, jer su bile odraz njihovog bogatstva, dok su oni nešto skromniji, svoje zavjete otiskivali na srebru. Tu je i 30-ak modela brodova, ali i drugih vrijednih zavjetnih darova. Svi oni različitim motivima opisuju ono što je pomorac koji se uspio živ i zdrav vratiti kući, doživio.

Treba, dakle, napomenuti, da nijedan od ovih pomoraca nije imao namjeru sebi ostaviti spomenik, već zahvalu. Tradicija se nastavlja i danas.

Brodolom Kolinde Grabar Kitarović

No, među svima njima, uočili smo jednu srebrnu pločicu, ipak 3-4 puta veću od onih prosječnih unutar crkve, ali i naknadno ugurana najbliže oltaru, koju je dala postaviti bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Nije ni započela mandat, a već je postavila pločicu od srebra, u znak zahvale jer se zagrebačka crkva svetog Marka nije potopila u olujnom moru. Barem se tako da rastumačiti, prema dvije tisuće i nešto sudbina ostalih pomoraca, ali i tumačenja naših vodiča po otočiću za značenje tih sličica uz tekstualne posvete.

A kad smo kod posljednje, ispod crkve Svetog Marka, stoji natpis "HRVATSKOME RODU", nakon čega stoji datum početka mandata predsjednikovanja susjednom državom osobe koja se velikim slovima potpisala na dnu srebrne pločice: "KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ".

Ipak, to ne umanjuje ljepotu i zapanjenost ovim za mnoge pomorce svetim mjestom, koje krije puno priča i sudbina. Možda i previše za jedan tako malen otočić, kojeg bi svatko, tko voli i poznaje more - trebao posjetiti barem jednom u životu.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

FOTO Pomorska povijest Boke kotorske leži u bogatom arhivu Muzeja u Kotoru

Zanimaju li vas korijeni pomorstva istočne obale Jadrana, Boka Kotorska i sam Kotor su mjesta gdje trebate doći. S razlogom je ovaj kraj zlatnim slovima upisan u pomorsko-povijesne karte. Nekoliko dana boravili smo u Crnoj Gori da bi doznali odgovore na pitanja o pomorskoj povijesti Jadrana,…

Morski HRJurica Gašpar

ZAŠTITNICA POMORACA – “Gospa od Škrpjela nije samo sveto mjesto, već i istinska Kraljica Jadrana” | | Morski HR

Na blagdan Velike Gospe, vodimo Vas u samo srce Bokokotorskog zaljeva ispred baroknog Perasta nalazi se Gospa od Škrpjela. U zavjetno svetište Peraštana, Kotorana i dobrog dijela hrvatskih

Morski HRJurica Gašpar

GOSPA OD MILOSTI Neopravdano zapostavljen otok | | Morski HR

Jedan od bisera Boke kotorske svakako je otok Gospa od Milosti u Tivatskom zaljevu. Otok, kako ga građani zovu, prirodnog je podrijetla na kome se nalazi franjevački samostan i crkva Gospa od Milosti

Morski HRJurica Gašpar