FOTO/VIDEO Svratili smo do lošinjskog Oporavilišta za morske kornjače: "Najviše ih nastrada zbog ribarskih alata!"

MALI LOŠINJ - Od kad je otvoreno prije 10 godina, kroz Oporavilište za morske kornjače u Malom Lošinju koje djeluje u sklopu Instituta Plavi svijet iz susjednog Velog Lošinja, prošlo je više desetaka kornjača. Svjetski dan morskih kornjača bio je povod da i ekipa Morskog HR svrati do Lošinja, te javnost upozna s radom ove nadasve humane ustanove.

Veterinarka po struci, Tina Belaj je Riječanka godinama živi u Lošinju. Posljednjih godina radi u Oporavilištu, centru koji je pri svom otvaranju bio više edukacijske prirode, kako kaže, dok posljednjih godina stiže nažalost sve više ozlijeđenih kornjača.

Najviše stradavaju od ribarskih alata

- Zbog toga smo se okrenuli više skrbi o ovim životinjama i njihovom oporavku, kako bi ih naposlijetku uspješno vratili u more. U poslednje dvije godine zaprimili smo ih 15, od kojih se 8 uspješno vratilo u more, a par ih se prebacilo u druge institucije radi potrebe kirurških intervencija, najčešće uklanjanjem ribarskih alata. Ove godine zaprimili smo ove dvije kornjače, koje su još uvijek tu. Jednu ćemo u more vratiti za dva tjedna, a drugu sljedeći mjesec. Tri smo zbog kirurškog uklanjanja prebacili u Aquarium Pula.

Navodite ribarske alate kao sve veći problem s kojim se suočavaju morske životinje. Koliko je to velik problem u Jadranu?

- Sve ovisi o kojem području pričamo. Na području sjevernog Jadrana najveću prijetnju morskim kornjačama predstavljaju morske mreže. Zbog tipa ribolova, tu su najčešće koćarice, pa se morske kornjače tu nađu kao slučajan ulov, koje ribari ne ciljaju. Ako se one brzo izvuku van i nisu dugo bile uronjenje na velikoj dubini, one se mogu odmah vratiti natrag u more. Ukoliko se ulove u neku mrežu stajaćicu, onda one ne mogu doći na površinu i ne mogu udahnuti zrak. A moramo znati da one dišu plućima, a ne škrgama kao ribe. Nakon nekog vremena, jednako kao i ronioci, razvijaju plinsku emboliju.

Čovjek može 2-3 minute, možda i još jednu ili dvije bez zraka, a koliko može kornjača?

- Ukoliko su aktivne i zdrave, mogu i par sati izdržati bez zraka, jer su gmazovi s usporenim metabolizmom. To najviše dolazi do izražaja zimi, kad one zapravo odmaraju na morskom dnu i onda svakih par sati moraju na površinu udahnuti zrak. Ljeti, kad su aktivnije, odnosno kad je temperatura mora viša, one dišu i dolaze na površinu češće, svakih 5 do 10 minuta. Zabilježeno je da je jedna jedinka najduže pod morem bila 10 sati.

Meduze često zamijene plastičnim vrećicama, od kojih stradaju

- Morske kornjače, naravano, ne mogu probaviti plastiku, kao ni druge životinje, ni mi ljudi. Plastika može uzrokovati začepljenje želuca i crijeva, te radi toga mogu uginuti. Ne nailazimo to toliko često, koliko su problemi s ovim ribarskim alatima, međutim također prilikom sekcija postmortalnog pregleda smo našli začepljenje probavnog sustava zbog gutanja plastike koju znaju zamijeniti za druge organizme. Najčešće kad vide neku plastičnu vrećicu, znaju je zamijeniti za meduzu, koja im je plijen, pa je nažalost progutaju - priča nam Belaj.

Zbog svega ovoga, jako je važno osvijestiti javnost, pa znajte da ste bacanjem plastične vrećice na pod uz more ili baš u more, vrlo vjerojatno ubili neku morsku kornjaču ili koju drugu morsku životinju, ili pak pticu. Slično se događa i bacanjem druge plastične ambalaže, posebno čepova i slamki.

Jurica Gašpar