Gdje graditi Ribarsku luku u Boki?

KOTOR – Podijeljena mišljenja, različiti stavovi, dosta polemika i kvalitetna rasprava krasila je ovotjednu Javnu raspravu o Nacrtu odluke o utvrđivanju lokacije za postavljanje, odnosno izgradnju Ribarske luke Zelenika u crnogorskoj Općini Herceg Novi, koju je pratio naš suradnik iz Crne Gore, Isidor Stankov.

U Crnoj Gori ne postoje luke ni sigurni vezovi za ribare

Razvoj ribarstva u Crnoj Gori je ograničen nedostatkom infrastrukture. Ne postoje luke niti sigurni vezovi za privez ribarskih brodova. Onemogućeno je poboljšanje uvjeta rada, obnova i povećanje flote.  Zbog ovoga, Crna Gora u ribarstvu ima vrlo specifičan problem u odnosu na ostatak Europe. Iako su Crnogorci u mogućnosti vršiti izlov i preradu domaće ribe, godišnje kvote se ostvaruju sa svega 10%. Potražnja tržišta ostvaruje sa intenzivnim uvozom čime se stvara veliki vanjsko-trgovinski deficit.

Jedan od uvjeta za zatvaranje EU poglavlja 12 – sigurnost hrane, te 13 – ribarstvo je izgradnja ribarskih luka u Crnoj Gori. Svjetska banka provodi financiranje izgradnje ribarskih luka kroz MITAS 2 projekt.

Najdalje u ovom projektu je stigao Ulcinj. Trenutno se izvode aktivnosti izrade elaborata o utjecaju na životnu sredinu, nakon Javne rasprave. Svjetska banka prepoznaje izgradnju ribarskih luka kao zajedničke luke s komunalnim vezovima, što je i situacija u Ulcinju. Ovakav pristup omogućuje poboljšanje turističke ponude kroz animiranje građana i turista, te organizaciju života luke kao dijela grada.

Tijekom svog izlaganja direktorica Ravnateljstva za ribarstvo u crnogorskom Ministarstvu poljoprivrede, Katarina Burzanović je iznijela statističke podatke o veličini ribarske flote za područje Općine Herceg Novi i to: ukupno 63 registrirana ribarska broda i barke, od čega su mali brodovi i barke dužine do 10m – 57 i 6 brodova dužih od 10m. Ministarstvo garantira vez svim registriranim ribarima, a predviđeni kapacitet Luke prema trenutnom stanju je veći od ukupnog broja registriranih ribarskih brodova.

Dobri primjeri luke u Krku, te peškarija u Kotoru, Dubrovniku i Splitu

Savjetnik za kapitalne investicije Općine Herceg Novi, Nenad Vitomirović je prezentirao je situacije u europskim gradovima s ribarskim lukama. Poseban osvrt je bio na povezanost ribarskih luka s ostalom infrastrukturom grada, te pozitivnim utjecajem na razvoj turizma i ugostiteljstva. Primjeri Barcelonete (Španjolska), Krka (Hrvatska), te Rimini (Italija), gdje su koće i ribarski brodovi smješteni u samom središtu grada, u blizini hotela, plaža i glavnih turističkih atrakcija. Poveznica ribarstva i turizma u ovim gradovima je jaka kroz dobro osmišljenu infrastrukturu. Ribarstvo se time definira i kao turistička ponuda„Pescaturismo“. Pescaruismo čini skup aktivnosti na turističkim brodovima, gastronomska ponuda sa smještajem koje nude ribari, odnosno njihova poljoprivredna obiteljska gospodarstva. Ovakva ponuda u priobalnom području ima veliku ulogu u razvoju i divertifikaciji turističke ponude i održivog razvoja.

Svoje izlaganje je završio prikazom da je ovaj projekat već prepoznat od privatnih investitora, time što je ta općina dobila pismo namjere o gradnji turističkog kompleksa u zaleđu Luke. Predstavnik investitora je elaborirao zahtjev iznoseći detalje kompleksa: hotel, riblji restoran i prodavaonica ribarske opreme.

Predstavnici lokalne zajednice negoduju i pitaju se što će reći djeci, ako se više neće kupati na dotadašnjim plažama, a sportski ribolovci tvrde da je vrlo neprofesionalno predlagati projekte koji nisu u skladu sa zakonskom regulativom.

Međutim, na samom kraju je iznešeno mišljenje da se uz poštivanje svih zahtjeva zajednice, ovaj projekat može uspješno realizirati na predviđenoj lokaciji, tako što će se svi postojeći turistički kapaciteti i poslovne aktivnosti na obuhvaćenom području oplemeniti i poboljšati izgradnjom Luke. Lukobran mora biti izgrađen tako da osigura zaštitu od valova nasipom i melioracijom rijeke Opačice. Na lukobranima se može proširiti plaža.

U slučaju ribarske luke, prostor se oplemenjuje uređenim prodajnim mjestom – peškarijom. Primjer je kotorska pijaca, zaštitni znak Kotora, dubrovačka pjaca u zidinama starog grada, ili splitska peškarija koja se nalazi u Marmontovoj ulici i dio je života starih Splićana.

Lukobran treba ostati javni objekt, otvoren za žitelje i turiste. Lukobrani su uvijek bili prostori za šetnju, ćakule ribanja i ribarska prigovaranja…

A-priori odbacivanje i kazivanje „ne valja“, „neće to ovdje“, „meni smeta“, bez jasno definiranog i točnim činjenicama potkrijepljenog razloga, je direktan negativan osobni stav prema napretku okruženja.

Ostaje samo pitanje: „Gdje graditi ribarsku luku u Boki?“

Isidor Stankov