Građani Ploča u strahu od trovanja: "To nije normalna situacija, nisam upoznat da takvo nešto postoji u Jadranu"

Luka Ploče truje nam more, kopno i zrak - sukus je vapaja iz Ploča. Poziv Domagoja Mikića donosi slučaj onečišćenja u Luci Ploče. Istražuje kvalitetu zraka zbog koje mještani tvrde da obolijevaju.

Brojne sporne incidente mještani su snimili, sve proslijedili nadležnim institucijama - i tu staje cijela priča.

Utječu li prašina i nepregledna brda ugljena u Luci Ploče na kvalitetu života mještana doline Neretve?

Luka Ploče počela sa svakodnevnim prskanjem vagona koji otpremaju ugljen 

Početkom studenog, Luka Ploče započela je svakodnevno prskanje vagona ugljena na terminalu rasutih tereta, kako bi se spriječilo prašenje ugljena i na taj način osigurao čišći zrak oko same luke .Riječ je o aktivnosti koju Luka Ploče provodi svakodnevno, na kraju dana prilikom otpreme ugljena u željezničke vagone. Naime, vagoni se polijevaju kombinacijom vode i jedan posto actipola, polimernog sredstva koje po površini ugljena napravi koru i na taj način sprječava dizanje čestica prašine u zrak. Isto sredstvo koristi se i u skladištima Luke Ploče i posjeduje sve EU certifikate, što garantira sigurnost uporabe. Državna inspekcija je u rujnu potvrdila da je zrak u Pločama prve kategorije na svim mjernim postajama, osim na postaji kod terminala rasutih tereta koja se nalazi unutar samog postrojenja Luka Ploče.

Nastavno na taj nalaz i dijalog Uprave Luke Ploče s Građanskom inicijativom Zdrav život, utvrđeni su daljnji koraci koji trebaju dodatno unaprijediti odnos kompanije prema okolini. Nova praksa prskanje vagona ugljena jedna je od ključnih stavki koju je tražila Inicijativa, a koja će osigurati čišći zrak za radnike koji rade na navedenom terminalu rasutih tereta - objavili su prije dva dana iz Luke Ploče.

Crni talog na prozorima, balkonima zgrada, u dvorištima...

No, novinari Nove TV tamo su poveli i djelatnike ovlaštenog laboratorija koji su ispitali kvalitetu zraka.

Crni talog može se naći na prozorima, balkonima zgrada, u dvorištima kuća uz Dom zdravlja. Za članove inicijative Pravo na zdrav život Ploče dvojbe nema, po njima talog dolazi iz Luke prilikom pretovara rasutog tereta.

- Zrak u Pločama nije prve kategorije, mjerne stranice nisu adekvatne i sam način mjerenja nije adekvatan, on se statistički obrađuje kroz cijelu godinu. Tijekom ljetnih mjeseci kada su puno veća zagađenja to se razlomi na 12 mjeseci i statistički se prikaže da je sve na granici normalne, međutim, u suštini nije - ispričao je za Dnevnik.hr Darjan Barbir iz inicijative.

Kako bi vidio kako izgleda utovar i istovar, prskanje i održavanje nepreglednih brda ugljena, Dnevnik Nove TV izašao je na more.

- Želim da ljudima kažem da je ovo otrov, ovo je stvarni otrov. Željezo, ćumur, ugljen. Što se tiče ribe, sve je manje i manje. Ribe, mušula, školjki, to je sve uništeno - ispričao je Robert Rebac.

Požari, prašenje, ispuštanje ugljena u more prilikom pretovara za lučku upravu Ploče samo su jedno.

- Ti se incidenti mogu dogoditi dva-tri puta godišnje, ne znam, ne mogu sada sa preciznošću reći, to ovisi o više čimbenika - komentirao je ravnatelj lučke uprave Ploče Tomislav Batur i rekao da ti incidenti nisu tako dramatični.

Kažu i kako je kvaliteta mora zadovoljavajuća. Doduše ne mjere na strani obale gdje se vadi crni mulj. U luci je nepravilnosti pronašao i državni inspektorat u vidu nezakonitog ispuštanja otpadnih voda u more, a na jednoj od postaja unutar luke utvrđeno je prekoračenje ukupnih taložnih tvari. Luci je naređeno povećati učestalost obaranja čestica prašine.

Konkretne poteze mještani Ploča očekuju od gradonačelnika Miše Krstičevića, ali ni on još nema rješenje.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije s mjernom stanicom stiže u Ploče.

Postavlja se na dva mjesta, kod Doma zdravlja gdje se već mjeri ukupna taložna tvar - te na lokaciju s morske strane.

Reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao je u studiju s ekotoksikologom i biostatističarom Branimirom Hackenbergerom.

- Ova crna prašina govori da su ti ljudi izloženi emisijama nekakvih prašičastih materijala koji mogu biti toksični, koji mogu biti razni. Nitko ne zna, očito, iz onoga što sam vidio, o čemu se zapravo radi - rekao je Hackenberger.

U periodu ispitivanje vrijeme u Pločama je bilo kišovito i oblačno, temperatura je bila između 12 i 15 stupnjeva celzijevih, a vjetar je bio između dva i tri metra u sekundi.

Djelatnici zavoda radili su mjerenje PM10 frakcije lebdećih čestica, a uzorkovanje se radilo na dvjema lokacijama u Pločama. Na prvoj lokaciji kod Doma zdravlja Ploče izmjerena je koncentracija 20 mikrograma na metar kubni. Na drugoj lokaciji koja se nalazi svega nekih 50-ak metara od Luke izmjereno je 15,8 mikrograma na metar kubni.

U zaključku nalaza stoji kako zbog nedostatnog obuhvata podataka nije moguća usporedba s graničnim i ciljnim vrijednostima.

Profesor Hackenberger rekao je da se prema ovim podacima ne može reći da je zrak u Pločama prve kategorije.

- Ove brojke ne znače ništa, one su napravljene temeljem uzorkovanja u takvim meteoroškim uvjetima - ne bi se ni moglo odrediti da je bilo nekakvih emisija prije toga. Oborina uvijek smanjuje broj tvrdećih čestica, pod tim uvjetima ovi brojevi ne govore ništa - komentirao je.

Crni mulj nije normalna situacija za Jadran!

Predsjednik uprave Luke Ploče tvrdi da je zrak prve kategorije, a Hackenberger je objasnio da oni to tvrde temeljem godišnjih izvješća o stanju zraka u luci i gradu Ploče.

- Ta izvješća, ja sam ih pregledao unazad pet godina, ona su nepotpuna. Ona donose samo podatke o tzv. ukupnim taložnim tvarima. Ta istraživanja, mjerenja su fokusirana na tvari koje se talože po prozorima, tlu i tako dalje, što je jedna pasivna metoda i nama ne govori koliko se lebdećih čestica nalazi u nekom trenutku u zraku - koliko lebdećih čestica ljudi udišu u svakom trenutku. Da bi se to napravilo, potrebno je sasvim drugo mjerenje. Tamo bi nužno trebalo što hitnije postaviti automatsku stanicu za mjerenje lebdeći čestica u prvom koraku, to moraju biti nekakve gravimetrijske metode koje omogućuju da se i napravi kemijska analiza tih čestica i da se točno utvrdi o čemu se radi - objasnio je.

Što se tiče crnog mulja koji se vadi iz mora - to nije normalna situacija.

- U Jadranu nisam upoznat da postoje crni muljevi. Najvjerojatnije taj crni mulj potiče od ispiranja, prskanja tih nakupina, naslaga ugljena ili sličnog materijala. Tu ima jako puno problema. Ja vjerujem da direktor Luke Ploče se pridržava slova zakona i studije utjecaja na okoliš, ali je ta studija loše napravljena i nedostatna i trebalo bi se uzorkovati na mjestima gdje se vidi da se nešto događa i odlaže bez reda - zaključio je za Hackenberger.

A.B.