Građani se zabrinuli, a mi provjerili; zahvat u Novom Vinodolskom ima sve potrebne dozvole - Evo i čemu će služiti!

NOVI VINODOLSKI - Da nije pametno skakati na prvu, pokazao je slučaj iz Novog Vinodolskog, gdje nam je više građana prijavilo betoniranje u moru. Nagledali smo se doduše svega, pa smo priupitali izvođače radova rade li legalno i što zapravo rade?

Nije trebalo dugo čekati, odgovorio nam je direktor tvrtke Mitan marina koja je koncesionar luke otvorene za javni promet Tomislav Salopek, koji kaže da je ovaj zahvat bio nužan kako bi se smanjio devastirajući utjecaj jakog juga.

No, za razliku od brojnih betonaža diljem Jadrana, on je dvije godine čekao papirologiju kako bi s radovima mogao krenuti, pa ih je na kraju i ishodovao:

- Šaljem vam građevinsku dozvolu za zahvat - školjera i sunčalište uz korijen luke otvorene za javni promet Mitan marina u Novom Vinodolskom koju smo dobili 08.02.2024. Riječ je o manjem području pored Mitan marine za koji imamo valjani ugovor o koncesiji koji smo potpisali još 20.10.2022. Područje koncesije zahvaća dijelom obalu i dio u moru.

Koncesiju smo zatražili prvenstveno radi zaštite vezova u marini. Naime, luka otvorena za javni promet Mitan marina u uvali Muroskva počela je sa radom u srpnju 2017.g.  U godinama nakon toga imali smo problema na tom dijelu koji je okrenut prema jugoistoku sa valovima koji su prebacivali postojeću zaštitnu školjeru i neprestano ugrožavali vezove koji se nalaze iza te prve brane nasipanih kamenih blokova. Iza te prve školjere, au sklopu luke, nalazi se šljunčano sunčalište koje nam je svake godine bilo uništavano od valova. Iza sunčališta se pak nalaze i komunalni vezovi te su potencijalno i oni bili u opasnosti za jakoga juga. Komunalne vezove imamo iz razloga što smo luka otvorena za javni promet i po pravilu 10% od ukupnog broja vezova odnosi se na komunalne vezove kojima mi ne raspolažemo.

I zato smo krenuli u postupak dobivanja koncesije kako bismo mogli pojačati školjeru i zaštititi vezove. Naravno da je naša želja prvotno bila napraviti šljunčanu plažu, ali to bi radi pozicije same lokacije i okrenutosti direktno prema jugo bilo neisplativo jer bi šljunčana plaža „nestala“ svake zime. I zato je jedina solucija bila da manji dio površine izvedemo u betonu u skladu kako to nalaže struka i na način kako je to izvedeno na brojnim plažama uzduž morske obale od Rijeke do Senja.

Riječ je o visokim ulaganjima koja su za samo područje i rok koncesije neisplativi, ali cilj je bio dugoročno dodatno zaštiti vezove i područje sunčališta iza školjere te vjerujemo da smo ovim ulaganjima povećali sigurnost vezova u luci u narednim godinama.  

Svjesni smo zabrinutosti dijela građana koje brine dodatna „betonizacija“ naše obale i hvala im na tome. Istom smo se logikom i mi vodili prilikom izrade projekta, a to je da se što manje intervenira u vizuru same obale. I stoga su na projektu radile i rade samo firme sa velikim iskustvom projektiranja, gradnje i nadzora sličnih objekata. Nakon završetka gradnje slijedi naravno i dobivanje uporabne dozvole čemu se svi nadamo što prije, a prije novog juga tijekom zimskih mjeseci - pojasnio nam je direktor tvrtke Mitan marina, Tomislav Salopek.

I tako smo, ne srljajući, došli do potpunog obrata u priči o betoniranju pomorskog dobra. Drugim riječima, ako se već mora nešto raditi u prostoru, onda bi trebalo proći sve vrijedeće zakonske procedure, pa tako i studije utjecaja na okoliš. Kamo sreće da se što manje betonira na Jadranu, ali i poštuje zakon pri nužnim radovima.

Jurica Gašpar