ZAGREB - Međunarodna ekipa aktivista Greenpeacea pred zgradu INE dopremila je šest metara veliku skulpturu. Skulptura simbolizira platformu Ivana D koju INA već godinama ne izvlači s jadranskog dna!
Kome bi se "dalo" toliko novce i toliki napor trošiti na izvlačenje oronule i potonule, polomljene, neodržavane i neupotrebljive platforme s morskog dna?
Zdravorazumski odgovor bio bi - onome tko ju je postavio na površinu i loše održavao pa je završila na dnu. Ovo izgleda ne vrijedi u slučaju INE čije strukture i nemaju suviše volje postupati zdravorazumski niti odgovorno, a niti fer. Potonulu platformu IVANA D tako godinama ignoriraju na dnu Jadranskog mora iako im je još 2021. Državni inspektorat naredio izvlačenje ove ogromne čelične konstrukcije.
Aktivisti Greenpeacea stoga su ih odlučili podsjetiti da se od odgovornosti ne može bježati zauvijek pa su im pred poslovnu zgradu u Zagrebu donijeli nešto manju, ali svejedno veliku skulpturu koja simbolizira IVANU D i stotine tona čelika koje, zbog neodgovornosti i ljubavi spram novcu u ovoj fosilnoj kompaniji, još uvijek leže na morskom dnu.
INA tako uz blagoslov (nevjerojatno, ali istinito) Ministarstva gospodarstva i ODRŽIVOG RAZVOJA, industrijski otpad koji je plod prljave fosilne industrije i dalje bez pardona drži na dnu našeg divnog mora. Uz spomenuto Ministarstvo veliku ulogu u (ne)činjenju ničeg odigralo je i fantomsko Povjerenstvo za istragu potonuća IVANE D. Povjerenstvo o kojem se ništa ne zna, niti tko su mu članovi niti kakve odluke donosi. Sigurni smo samo da mu članovi nisu morski organizmi jer bi i oni do sada već nešto napravili.
No, to nije sve. Sada u INI imaju i brilijantnu ideju istu tu hrđavu potonulu platformu "pretvoriti" u umjetni greben oko kojega bi se navodno trebale skupljati ribice i ostali oduševljeni stanovnici podmorja.
Možda su i u INI čitali o tome kako se oko obale Britanije na olupinama brodova skupljaju ribe u bijegu pred teškim ribarskim mrežama (o čemu je Morski.hr nedavno pisao). No, svatko tko pročita taj članak trebao bi shvatiti tragičnost istog. Jer sklonost ribica da se skupljaju oko industrijskih i ostalih olupina svakako ne znači da bi iste te olupine mirne duše trebali ostavljati po morskom dnu. U ovom slučaju dnu čistog i bistrog Jadrana. Jadrana koji, ako se u obzir uzme 19 odobalnih plinskih platformi INE i još 9 planiranih, možda neće zadugo biti ni bistar ni toliko čist. No, glavno da INA štedi milijune.
- Fosilna industrija, uključujući Inu, ostvaruje ekstra profite i planira izgradnju nove fosilne infrastrukture koja će nas ‘zabetonirati’ u fosilno doba, čije nemilosrdne posljedice već itekako osjećamo na vlastitoj koži. Već desetljećima fosilna industrija dobro zna da snosi najveću odgovornost za klimatsku krizu no namjerno prikriva istinu i nastoji diskreditirati znanstvene dokaze, ne bi li nesmetano nastavila s prljavim poslovima koji joj donose enormne profite - istaknula je za kraj voditeljica Greenpeace-ove kampanje, Petra Andrić.
Ali eto barem imaju inovativne ideje poput umjetnih grebena. Pa neko netko kaže da ne misle na živi svijet u plavim morskim dubinama.
J.T.
Utvrđeno je da ličinke afričkog crva brašnara imaju sposobnost "konzumiranja" polistirena, jednog od najčešće korištenih plastičnih materijala. Brašnari
Ronilački klub PIK Mornar iz Splita, najstariji amaterski ronilački klub na Jadranu, uspješno je završio projekt "Od Splita moru&
BAKAR - Naprosto nevjerojatna snimka stiže iz Bakra. Žena je jednostavno otvorila prozor i smeće bacila ispod kuće - u
Opremljeno je naprednim LIDAR sustavima, kamerama s umjetnom inteligencijom i ROV tehnologijom, a jedan od njegovih ključnih funkcija je praćenje
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
