>
  4 min. čitanja

Habla espanol? Domaći ljudi kao građani drugog reda u brodu za otok Lokrum!

Habla espanol? Domaći ljudi kao građani drugog reda u brodu za otok Lokrum!
Foto: Depositphotos

Zanimljiva se situacija prije nekoliko dana dogodila u Dubrovniku. Javna ustanova Rezervat Lokrum zbog grupe španjolskih turista domaće je građane i ostale turiste ostavila da s djecom čame na mulu!

Građani su na društvenim mrežama izrazili nevjericu i zgražanje postupanjem posade brodova spram domaćim ljudima i doduše svim ostalim posjetiteljima koji tog 23. ožujka nisu bili dio grupe od 112 Španjolaca. Javna je ustanova Rezervat Lokrum sa spomenutim Španjolcima izgleda imala dogovoren isplativ posao u 9 sati ujutro pa su svi ostali posjetitelji postali gotovo nepoželjni element. Barem do 10 30 sati do kad su ostali građani zamoljeni da ne dolaze i ne pokušavaju se ukrcati na brodove za omiljeno dubrovačko izletište i zaštićeni prirodni rezervat.

Drugim riječima, ako tog jutra niste bili jedan od 112 Španjolaca niste bili suviše poželjni na tri broda koja su prevozila do Lokruma.

"Sve za novac"

Dok su brodovi prevozili Španjolce, ostali su nepoželjni građani, neki i s djecom, "nasukani" u Starom Gradu jer ih se jednostavno odbilo ukrcati na brodove.

Na kraju su se na brodovima "smilovali" pa ih se krenulo ukrcavati pola sata ranije, u 10 sati, no osjećaj diskriminacije i zabrinutosti ovakvom praksom svejedno ostaje jer ovo vjerojatno nije zadnji ovakav slučaj. Jedva da smo ušli u kalendarsko proljeće, a ljude se već dijeli na građane prvog i drugog reda. Što nas čeka u srcu sezone?

- Lijepo je zaraditi ali onda moraš imati brodove a ne to raditi preko leđa građana koje ostavljaš zajedno s djecom na mulu čekati još uru i po - napisao je jedan razočarani građanin na Facebooku.

"Sve za novac" stav ionako je počeo ozbiljno nagrizati dušu naše obale i otoka, a slučajevi poput ovoga potvrđuju kako ove loše prakse nisu pošteđene ni javne institucije. Ovo svakako žalosti te ostavlja gorak okus u ustima građana koji se osjećaju poniženo iako se, sva sreća, znaju i našaliti u bizarnim situacijama.

- Moramo pod hitno naučit dobro govorit španjolski - stoji tako u jednom komentaru na društvenim mrežama.

Foto: Depositphotos

Stari i širi problem

A sve ovo, saznajemo od građana koji nam se javljaju porukama, nije ništa novo. Kažu kako je diskriminatorno ponašanjem prema domaćima ovdje prisutno godinama. Na njih se na brodovima koji voze na Lokrum tvrde, gleda kao na nekakvu smetnju, jer valjda ne donose toliko velik i brz profit kao stranci čije valute izgleda "kupuju" i nešto slobodnije ponašanje na tim istim brodovima.

Građani tako javljaju kako turisti na brodove za Lokrum bez problema ulaze s alkoholom i polugoli, dok se domaćima gleda i zamjera svaka sitnica pa de facto postoje dvostruka pravila!

Sada očito i prilikom samog ukrcaja na brodove!

Veze i poznanstva čarobna su stvar?

Poslužili smo se jednom starom pjesmom Prljavog Kazališta kako bismo pokušali shvatiti omogućuje ponašanje ljudi iz Javne ustanove Rezervat Lokrum i posade brodova kojima prevoze posjetitelje?

Netko može svašta pomisliti, s obzirom na to da građani pišu i kako je posao u uredima ove Javne ustanove i na samim brodovima gotovo nemoguće dobiti bez "debele" političke i/ili rodbinske veze i kako se ovdje sve prenosi "s koljena na koljeno".

U jednom od članaka Dubrovačkog dnevnika iz 2019. godine dalo se pročitati i kako je za vrijeme bivšeg ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum Ivice Grileca, voditelj Pomorskog odjela uz taj posao bio i zapovjednik broda te na osnovu toga primao dvije mjesečne naknade. Ponavljaju li se nepravilnosti i danas za vrijeme druge ravnateljice Nikoline Pozniak?

Da stvar bude gora građani javljaju i kako jedna obitelj iz Starog Grada na Lokrumu živi ilegalno i tamo sadi povrće te kako je ista ta obitelj imala ulogu u "odstranjivanju" zečeva s Lokruma koji navodno ugrožavali vegetaciju na otoku. Priča je to koja korijene vuče još iz 2021. godine kada je Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik objavilo da su kunići i paunovi s Lokruma odvezeni u vozilu imotskih registracija. Kasnije je u članku Večernjeg lista pojašnjeno kako u spomenutom vozilu nisu bili lovci, nego pripadnici Braniteljske poljoprivrede zadruge Pauk čeka, koja na temelju ugovora s JU Rezervat Lokrum provodi projekt premještanja divljih kunića i paunova.

U tom je istom članku Željko Tomas, ravnatelj BPZ Pauk čeka iz Imotskoga, na kraju izjavio i kako nisu ubili divlje kuniće i fazane, niti ih pustili u lovište. Svih 20 kunića i devet paunova koje su tada premješteni podijeljeni su besplatno uglavnom vlasnicima OPG-ova koji su ih smjestili sa svojim kokošima ili u vanjskom, ograđenom prostoru, tvrdio je tada Tomas. Građani tvrde nešto drugo i kažu kako su svi ti zečevi naprosto pobijeni.

Nezadovoljni građani također pozivaju sve da probaju zimi posjetiti Lokrum i sami se uvjere u gostoprimstvo jer oni koji bi ih trebali dočekati radije roštiljaju u samoći i "čuvaju" otok. Vole li oni koji primaju plaću za rad, zimi zaista roštiljati i jesu li više roštiljali za vrijeme ravnatelja Grileca - prikladnog prezimena ili trenutačne ravnateljice, također ostaje za istražiti.

Koliko je sve ovo istina pokušali smo provjeriti s ravnateljicom Javne ustanove Rezervat Lokrum. Telefonski nas je glatko odbila i zatražila pismeni upit na koji je obećala odgovoriti istog dana, no do zaključenja ovog teksta, od nje nismo dobili niti slova odgovora.

Možda smo upit trebali poslati na španjolskom.

J.T.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.