Hoće li nas zadnja izumrla periska i kornjača potaknuti na razum?

Uz Dan Planeta zemlje 22. travnja mnogobrojnim akcijama nastoji se skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanje ekosustava i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta. O tome govori i tema ovogodišnjeg Dana planeta koja glasi „Restore OurEarth“ (Obnovimo našu Zemlju), navodi Lidija Komes iz Zbora novinara za okoliš HND-a.

Službeni plakat za ovogodišnji Dan planeta Zemlje kreirao poznati brazilski umjetnik Paulo Cesar Silva – Speto čiji su radovi izloženi u galerijama diljem svijeta.

– Moje djelo simbolizira nadu u mlade koji su, kolijevka naše budućnosti- objašnjava Speto. Srna je simbol mira, ljubaznosti i nježnosti. Iako „plaha“ sposobna je oduprijeti se neprijatelju. Nije bespomoćna, već vrlo snažna i hrabra. Sunce, zahvaljujući životnoj energiji koju nam daje, predstavlja napredak čovječanstva – poručio je umjetnik.

Dan planeta Zemlje obilježen je prvi put 22. travnja 1970. godine kako bi se naglasila potreba za očuvanjem prirodnih resursa planeta. Danas ovaj dan obilježava više od 190 zemalja svijeta s ciljem da se ojača svijest svih generacija prema prirodnom okolišu i zaštiti prirode. Mnogobrojnim akcijama nastoji se skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanje ekosustava i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta. Tema ovogodišnjeg Dana planeta glasi „Restore OurEarth“ (Obnovimo našu Zemlju).

Među rješenjima su smanjenje otpada, recikliranje materijala, zabrana uporabe štetnih kemikalija, zaustavljanje krčenja šuma, prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore, zaštita ugroženih vrsta od izumiranja. Konačno postajemo svjesni da su zadaci brojni, a njihovo rješavanje dugotrajno.

U „vrtlogu pandemije“ pitamo se koliko smo odgovorni prema prirodi. I nije li ova zlokobna pandemija koronavirusa izbila upravo zbog sječe šuma, isušivanja rijeka i jezera, općenito zbog uništavanja prirode i njezine prenamjene u agro- zemljišta i površine za pretjeranu urbanizaciju? Također zbog uništavanja staništa divljih životinja, njihovog izlova i prodaje. Jasno, najčešće skrivene, tajne, nelegalne, što donosi i ogromnu nelegalnu zaradu. Ali najvjerojatnije, prema mišljenju znanstvenika, donosi i vrlo vidljivu i strašnu pandemiju koja je vjerojatno izbila tako što nam je virus došao od divlje životinje s kojom čovjek zapravo uopće ne bi trebao imati posla.

– Hoće li nas, ako već ne zadnja izumrla periska, ili zadnja izumrla kornjača s Galapagosa, ili tako prorijeđeni bjeloglavi supovi u Kvarnerskom zaljevu, ili katastrofalno smanjen broj marljivih pčelica radilica…bez kojih nema oplođivanja, ni ploda, ni hrane za čovjeka, hoće li nas naš vlastiti um potaknuti na razum i razuman odnos prema prelijepoj modrozelenoj kuglici u ovom svemiru, na kojoj živimo, koju zovemo planet Zemlja i čiji dan obilježavamo 22. travnja već 51 godinu. Što smo u tom vremenu postigli? – ističe predsjednica Zbora novinara za okoliš HND-a Lidija Komes.

D.G.