Hrvatska na geopolitičkoj sceni: Zašto more i podmornice mogu biti ključ budućnosti?

Foto: Depositphotos / AI / Morski HR

Današnji svijet prolazi kroz dramatične promjene na geopolitičkoj sceni. Stare sile se prepiru, nove se uzdižu, a karte svjetskog poretka se preslaguju. U ovom vrtlogu promjena, Hrvatska mora pronaći svoje mjesto – ne samo kao promatrač, već kao aktivni igrač. A ključ tog položaja možda leži upravo u onome što već imamo: more. Naša obala, jedno od najvećih bogatstava, često je uzimana zdravo za gotovo. Ali što ako vam kažem da je more ne samo lijep pogled i turistički magnet, već i strateški alat koji možemo iskoristiti na puno većoj razini? I da bi Hrvatska ratna mornarica, posebno uz pomoć podmornica, mogla biti tajna karta koja će osigurati našu sigurnost i utjecaj?

More: Naše zlato koje ne koristimo dovoljno

Hrvatska ima jednu od najrazvedenijih obala na Mediteranu. Naše more nije samo gospodarski potencijal – to je i strateški resurs. Ali jesmo li svjesni koliko ga zapravo podcjenjujemo? Dok se fokusiramo na turizam i prihode od ljetovanja, zanemarujemo druge aspekte koji bi nam mogli donijeti daleko veću sigurnost i utjecaj. More nije samo lijepo – more je moć. A ta moć zahtijeva i odgovarajuću zaštitu.

Zašto su podmornice ključ za Hrvatsku ratnu mornaricu?

Evo jednostavne istine: podmornice su oružje "siromašnih" mornarica. Zašto? Zato što su relativno jeftine u usporedbi s ogromnim nosačima zrakoplova ili razaračima, ali imaju ogromnu stratešku vrijednost. Jedna podmornica može biti kao šahovski skakač – iako manja, može nanijeti štetu mnogo jačim protivnicima. Samo pomislite: ako neprijatelj zna da u određenom području može biti hrvatska podmornica, morat će potpuno promijeniti svoju taktiku. To je psihološki efekt koji ne možete kupiti novcem.Podmornice su poput "nevidljivih čuvara". Ne moraju se stalno pokazivati, ali sama mogućnost da su tamo može spriječiti neprijatelja da uopće pokuša nešto poduzeti. To je moć zastrašivanja – a u modernom ratovanju, psihologija je često jednako važna kao i oružje.

Od koga nam prijeti opasnost? Od svih – i od nikoga

Povijest nas uči jednu važnu lekciju: savezi su prolazni. Danas ste prijatelji, sutra neprijatelji. Pogledajmo samo kako su se savezi mijenjali kroz povijest – od napoleonskih ratova do današnjih dana. Hrvatska ne smije ovisiti isključivo o saveznicima. Moramo biti spremni braniti svoje more i kopno sami, ili barem imati dovoljno snage da budemo vrijedni partneri u bilo kakvom savezu.
Ali tu dolazimo do još jednog problema: jesmo li spremni? Imamo li dovoljno osposobljenih ljudi, dovoljno opreme, dovoljno strateške vizije? Ako se sutra pojavi nova prijetnja, hoćemo li biti spremni reagirati? Ili ćemo ostati u poziciji promatrača, oslanjajući se na druge da nas zaštite?

Podmornice na Jadranu: Razbijamo predrasude

Kada se spomene riječ "podmornice", mnogi odmah zamisle ogromna, tehnološki napredna čudovišta dubina koja krstare oceanima. No, kad je riječ o Hrvatskoj i Jadranu, često se čuje argument: "Pa naše more je preplitako za podmornice!" Ali je li to stvarno tako?

Jadran preplitak za podmornice? Zaboravite na tu predrasudu!

Prosječna dubina Jadranskog mora je 173 metra, dok je, za usporedbu, Baltičko more, koje ima prosječnu dubinu od samo 55 metara. I što vidimo u Baltiku? Brojne zemlje, poput Švedske, Rusije i Njemačke, aktivno koriste podmornice u svojim mornaricama. Čak se i Poljska priprema za nabavu podmornica. Dakle, ako Baltik, koji je tri puta plići od Jadrana, može biti dom podmornica, zašto ne bi i Jadran?
Jadran nije samo dovoljno dubok za podmornice – on je i idealan za njihovu taktičku upotrebu. Uz brojne otoke, zaljeve i kanale, podmornice bi mogle koristiti prirodne karakteristike mora za skrivanje i iznenadne napade, što ih čini iznimno efikasnim oružjem u obrani naših obala.

Podmornice su preskupe? Ajmo malo računati...

Druga česta predrasuda je da su podmornice "preskupe". Istina, podmornice jesu kapitalni projekti, ali jesu li stvarno toliko nedostižne za Hrvatsku? Pogledajmo brojke.

Uzmimo za primjer domaći projekt DRAKON 220, podmornicu koju je razvila hrvatska tvrtka. Cijena jedne takve podmornice bila je oko 50-60 milijuna eura. Uzimajući u obzir inflaciju, danas bi ta cijena mogla biti oko 80-100 milijuna eura. Zvuči puno? Pa, da. Ali usporedimo to s nečim što nam je bliže – tenkovima. Cijena jednog modernog tenka može biti oko 20-25 milijuna eura.
To znači da bi cijena jedne podmornice DRAKON 220 bila otprilike jednaka cijeni 4 tenka.

Evo pitanja za razmišljanje: što bi više značilo za obranu Republike Hrvatske – 12 tenkova ili 3 podmornice DRAKON 220? Tenkovi su svakako važni, ali oni djeluju na kopnu, dok podmornice kontroliraju more. Ako uzmemo u obzir stratešku vrijednost, podmornice mogu biti daleko moćnije oružje. Jedna podmornica može kontrolirati veliko područje mora, zastrašivati potencijalne neprijatelje i štititi naše obale bez potrebe za direktnim sukobom. To je moć koju tenkovi jednostavno ne mogu pružiti.

Europa se budi: Hrvatska ima priliku ugristi dio kolača od 800 milijardi eura za obranu

Europa, ta "stara dama" koja je desetljećima mirno spavala u sigurnosti svog ekonomskog blagostanja, konačno se budi. Nakon godina zanemarivanja, kontinent je shvatio da su sigurnost i obrana ključni za opstanak u ovom novom, nestabilnom svijetu. Najnovije vijesti govore da je Europa odobrila 800 milijardi eura za ulaganje u obranu. To je ogroman kolač, a Hrvatska mora biti spremna ugristi svoj dio. Ali kako? Odgovor leži u našim tradicijama, znanju i projektima koji već čekaju na zeleno svjetlo.Hrvatska nije mala zemlja kad je riječ o potencijalu u obrambenoj industriji. Imamo tradiciju, znanje i projekte koji mogu biti ključni za budućnost ne samo naše sigurnosti, već i cijele Europe. Evo nekoliko područja u kojima možemo zasijati:

Brodogradilišta s tradicijom:

Split je nekada bio dom jednog od 10 brodogradilišta na svijetu koja su samostalno proizvodila podmornice. Ta tradicija nije nestala, ona čeka da bude oživljena. Naša brodogradilišta imaju potencijal vratiti se na scenu kao proizvođači visokotehnoloških plovila, uključujući i podmornice.

Projekt DRAKON 220:

Ovaj projekt već ima sve što treba – ideju, dizajn i stratešku vrijednost. Adria-Mar, hrvatska tvrtka, razvila je idejni projekt podmornice DRAKON 220, koja bi mogla postati temelj moderne Hrvatske ratne mornarice. Sve što je potrebno je zeleno svjetlo da se krene u realizaciju. Ovo nije samo prilika za Hrvatsku, već i za Europu – podmornice su ključni element modernog ratovanja, a DRAKON 220 bi mogao postati konkurent na tržištu.

Turska: Neispričana priča o vojnoj industriji

Mnogi podcjenjuju Tursku, ali ona je u posljednjim godinama napravila ogroman iskorak u razvoju vlastite vojne industrije. Turska ne samo da proizvodi visokokvalitetno oružje i opremu, već se ističe i u podvodnoj tehnologiji. Njihova podmornica STM-500, koju razvija tvrtka STM (Savunma Teknolojileri Mühendislik), predstavlja moderan i prilagodljiv dizajn, idealan za zemlje poput Hrvatske koje traže učinkovito, ali pristupačno rješenje.

Zašto bi STM-500 bila dobar izbor za Hrvatsku?

Cjenovno prihvatljivija od zapadnih konkurenata: Dok su podmornice iz zapadne Europe poznate po vrhunskoj kvaliteti, one često dolaze s visokom cijenom. STM-500, s druge strane, nudi odličan omjer cijene i kvalitete, što je ključno za Hrvatsku s obzirom na ograničeni proračun.
Moderan dizajn i tehnologija: STM-500 je dizajnirana kao višenamjenska podmornica, sposobna za izviđanje, nadzor i obrambene operacije. S duljinom od 42 metra i posadom od 18 ljudi, ova podmornica može operirati do 30 dana bez potrebe za dopunom.

Prilagodljivost za Jadran: Jadransko more zahtijeva podmornice koje su dovoljno pokretne i prilagodljive za plitke vode i specifične operacije. STM-500, svojom veličinom i performansama, savršeno odgovara tim zahtjevima.

Jesu li turske podmornice bolje od švedskih, francuskih ili njemačkih?

Iskreno govoreći, ne bi bile bolje od vrhunskih modela poput švedskih A26 Pelagis, francuskih SMX-23 Andrasta ili njemačkih 210MOD. Međutim, za potrebe Hrvatske ratne mornarice, koja ne traži najveće i najskuplje podmornice, već suvremene i učinkovite, STM-500 bi bile više nego dovoljne.

Zaključak: Što ako ne poduzmemo ništa?

Hrvatska stoji na raskršću. Imamo more koje je naša najveća blagodat, ali i najveći izazov. Podmornice su ključ koji može otvoriti vrata sigurnosti, ali i vrata novih mogućnosti. Ali što ako ne poduzmemo ništa? Što ako ostanemo promatrači dok se svijet oko nas mijenja? Što ako dopustimo da nam prilika prođe ispod nosa, dok drugi iskorištavaju svoje resurse i postavljaju temelje za budućnost?
Podmornice nisu samo oružje – one su simbol naše odlučnosti. Ako ih ne vratimo u HRM, što će to reći o nama? Hoćemo li biti spremni za izazove koji dolaze? Ili ćemo ostati u sjeni, prepuštajući drugima da kroče naprijed?
Pitanje nije hoćemo li ulagati u podmornice. Pitanje je što ćemo izgubiti ako to ne učinimo. Jer u svijetu koji se stalno mijenja, oni koji stoje mirno – zaostaju. A Hrvatska ima sve što joj treba da ne zaostane. Samo treba odlučiti hoćemo li iskoristiti tu priliku – ili ćemo je pustiti da prođe.
Što ćemo odabrati?

"HRM treba biti relativno mala, ali suvremena i temeljena na dostignućima najnovije tehnologije, s ubojitim sredstvima, tako da može odgovoriti svima koji pokušaju ugroziti integritet hrvatske obale i otoka, kao i mora od rta Ostra do starog korita Mirne." - admiral Sveto Letica...

Sandi Vukasović

PROČITAJTE JOŠ: