HRVATSKA, SLOVENIJA I ITALIJA POTPISALE SPORAZUM: Zajedno u zaštiti Jadrana

Ministri vanjskih poslova Slovenije, Hrvatske i Italije potpisali su u srijedu na Brdu kod Kranja zajedničku izjavu o zaštiti sjevernog Jadrana, nakon plenarnih razgovora o zajedničkoj suradnji na tom području, prenosi portal Regional Express.

Kako je nakon potpisivanja izjavio domaćin susreta, slovenski ministar Anže Logar, u razgovorima s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom i talijanskim Luigijem di Maiom prihvaćeni su zaključci o jačanju suradnje triju država u zaštiti Jadrana, što  po njegovim riječima predstavlja temeljni okvir za jačanje suradnje na područjima od zajedničkog interesa.

Dogovor o suradnji i potpisanu izjavu Logar je nazvao “velikim uspjehom” diplomacija svih triju zemalja i izrazom spremnosti na suradnju. S velikim optimizmom gledamo u budućnost, rekao je Logar na zajedničkoj konferenciji za novinare. Dodao je da se govorilo i o suradnji sjevernojadranskih luka,  zajedničkoj promociji jadranskog plovnog puta, plavom gospodarstvu i mogućnostima za bolju prometnu i gospodarsku suradnju na Jadranu, te nastupu prema trećim tržištima. “Jadransko more nas povezuje i nalaže nam odgovornost da ga zajedno zaštitimo”, navedeno je u priopćenju prigodom trilateralnog sastanka i potpisivanja izjave slovensko  ministarstvo vanjskih poslova.

Zajednička trilateralna izjava o suradnji u sjevernom Jadranu odnosi se na područje prometa, plavog gospodarstva i zaštite okoliša, na što su se njenim potpisivanjem obvezale sve tri države,  kazao je nakon sastanka s talijanskim i slovenskim kolegom hrvatski ministar Goran Grlić Radman.

Hrvatski je ministar posebno pozdravio zajedničke napore na definiranju i zaštiti tzv. bio-zona u Jadranu, te čuvanju i zaštiti morskih područja općenito. Grlić Radman posebno je iskoristio priliku da Italiji i Sloveniji zahvali na solidarnosti i pomoći koje su pokazale nakon potresa u Zagrebu, a onda i onog katastrofalnog u Petrinji. Do potpisivanja zajedničke izjave, koja je prije toga pripremana na tehničkoj razini, došlo je nakon više susreta na ministarskoj i drugim razinama između triju država, nakon što su lani Hrvatska i Slovenija najavile proglašenje svojih isključivih gospodarskih pojasa (IGP), što je početkom veljače Hrvatska i realizirala, dok je u Italiji proglašenje još u proceduri.

Hrvatska i Italija uključile su, prilikom najava o proglašenju isključivih gospodarskih pojaseva u Jadranu, u konzultacije o tom pitanju i Sloveniju, koja prema međunarodnom pravu nema to pravo, što je Ljubljana ocijenila pozitivnim potezom Zagreba i Rima. Hrvatski sabor  je početkom veljače jednoglasno proglasio Isključivi gospodarski pojas (IGP) Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Njime je u odnosu na Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas  (ZERP) proglašen 2003. godine, Hrvatska stekla dodatna prava izgradnje umjetnih otoka te korištenja snage mora, vjetra i struja na tom području, u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravu mora( UNCLOS).

Na svom prethodnom sastanku vezanom na proglašenje gospodarskih pojaseva Hrvatske i Italije na Jadranu, održanom 19. prosinca lani u Trstu, šefovi diplomacija Hrvatske, Slovenije i Italije usvojili su zajedničku izjavu po kojoj dijele viziju mora kao mosta koji ujedinjuje sve narode ovog područja te kao izvora napretka za sve. Tada su se suglasili da Jadran kao zatvoreno more s intenzivnim prometom i ranjivim ekosustavom treba integrirani pristup zaštite okoliša i održivi razvoj.

Proteklih mjeseci slovenska oporba dovodila je u sumnju sudjelovanje slovenske vlade na razgovorima o zaštiti Jadrana, tvrdeći da to dovodi u pitanje rezultat arbitražnog postupka budući da dvije zemlje još imaju otvoreno pitanje granice na moru. Slovenski ministar vanjskih poslova i premijer Janez Janša u više su prilika na to odgovorili da izjava o zajedničkoj suradnji u sjevernom Jadranu ne dovodi u pitanje prava Slovenije na moru kao pomorske države.

U razgovoru za Slovensku televiziju u utorak navečer slovenski šef diplomacije Anže Logar kazao je da je sadašnja vlada, za razliku od prijašnjih, koje su po njegovim riječima podigle pet tužbi protiv Hrvatske i sve ih izgubile potrošivši oko 6 milijuna eura, prošle godine odmah uspostavila dijalog s Hrvatskom. Na taj su način, po njegovim riječima, ponovno uspostavljeni diplomatski kanali, što je razlika u odnosu na prije i pravi put za rješavanje otvorenih pitanja.

M.B.