I TO SE DOGAĐA: Grom udara u gumenjake

SPLIT – Netom nakon porinuća, grom je udario u jedrilicu Salona 60 vezanu u luci Lora i spržio dobar dio ugrađene skupe brodske elektronike, piše Slobodna Dalmacija. Grom je udario u obalu, točnije u dizalicu na gatu uz koji je bila vezana jedrilica, a onda je prošao kroz more i zahvatio Salonu 60 preko pramčanog potisnika. Izgorjela je sva elektronika na mreži, čak i elektronika klima-uređaja. Vatreno je bilo i prošle zime u ACI-jevoj marini u Splitu; grom je pogodio jarbol katamarana, stvorio se vatreni lanac dug više od 200 metara, a grom se ispraznio na dvije jedrilice s karbonskim jarbolima – IMX 45 Branko i TP 52 Bare.

Udari groma u brodove nisu rijetkost, iako vrlo rijetko završavaju fatalno za članove posade, premda je bilo i takvih slučajeva. No, najčešće pogode brodsku elektroniku i znaju pričiniti veliku materijalnu štetu. Usprkos tome, na jedrilice i druge brodove iznimno rijetko ugrađuju se sustavi za zaštitu od udara groma – u našim marinama i lučicama prava su rijetkost. Ispitali smo zašto je to tako i kako se zaštititi, odnosno minimalizirati rizik i moguće štete u slučaju udara groma u brod.

Gromobran usporava

– Zaštita od udara groma nije riješena na jedrilicama Salona, isto kao što nije riješena na drugim jedrilicama koje se serijski proizvode. Prema mojim saznanjima, jedini pouzdan način da se zaštitite od udara groma na jedrilici jest ugradnja bakrene ploče otprilike od metra četvornog na kolombu. Na vrh jarbola stavi se gromobranski trn, kroz jarbol se provuče debeli bakreni kabel i spoji na kolombu s pločom. To se, međutim, ne koristi kod performance cruisera jer ploča stvara velik otpor i usporava brod, a stvara i galvanske struje. Nema logike ni staviti karbonski jarbol, pa kroz njega provući kabel težak 30 kilograma, tako da kvalitetnog rješenja za zaštitu jedrilice od udara groma zapravo nema – kaže Leo Ćurin, direktor razvoja u brodogradilištu Salona Yachts.

Sani Delić iz splitske tvrtke Ramina pomorstvo također kaže kako se, iz više razloga, gromobranski sustavi vrlo rijetko instaliraju na jedrilice. Prema njegovim saznanjima, grom najčešće uništi samo antenu i mjerne instrumente na vrhu jarbola, a pri udaru u karbonski jarbol isti se zna zagrijati, pa se otvore sajle na mjestima gdje se spajaju s jarbolom. To međutim, barem u Hrvatskoj, nikad nije prouzročilo padanje jarbola.

– Problem je što ako imaš gromobran na vrhu jarbola, a nalaziš se na vezu među drugim jedrilicama bez njega, postoji velika vjerojatnost da će grom pogoditi baš u tvoju jedrilicu. To je kao pozivnica za udar groma. Kod nas, barem na jedrilicama do 50 stopa, nije običaj da se uzemljuje jarbol, jer se pokazalo da tako zna nastati i više štete budući da gromobranski šiljci privuku elektricitet čak kada grom i ne lupne izravno u njih – objašnjava Sani Delić.

Faradayev kavez

Zbog navedenih razloga, malo koji brod u našim marinama ima riješenu zaštitu od udara groma, a iznimka su samo radni brodovi Kapetanije i Policije, koji silom prilika češće plove po nevremenu. Naši nautičari se, čini se, drže onog temeljnog principa da valja pomno pratiti vremensku prognozu, pogotovo razvoj olujnih oblaka – kumulusa, te se, na nagovještaj razvoja oluje, odmah skloniti u zaštićenu luku.

Postavljanje gromobranske zaštite, međutim, nije previše komplicirano. Valja postaviti metalni šiljak na vrh jarbola te ga vodičem kroz jarbol spojiti s morem, odnosno uzemljiti, za što se koristi bakreni kabel. Jedan kraj kabela spaja se na šiljak, a drugi uzemljuje na metalnu oplatu ili metalnu kobilicu broda. Ako oplata ili kobilica nisu od metala, na njih treba staviti bakrenu ploču, ne manju od pola četvornog metra. U tom slučaju, visina jarbola daje radijus zaštićene konusne zone oko jarbola – Faradayev kavez – a osobe koje se nalaze unutar te zone zaštićene su od udara groma.

– Stari labudaši bi uvijek nosili kadenu, zamotali je oko sarče i pustili u more. To je funkcioniralo kao zaštita od udara groma. A ako želite smanjiti rizik od štete, trebalo bi, kad ste u uvali, a sprema se nevrijeme, skinuti pločicu s elektronikom na vrhu jarbola, jer udari li grom, to će sigurno nastradati, a trošak je onda minimalno 3000 eura – kaže iskusni jedriličar Zlatan Zoričić.

Udara i gumenjake

– Grom nikad nije pogodio jedrilicu na kojoj sam ja bio, ali bilo je takvih slučajeva kod nas. Jedan prijatelj je jedrio na Justinu 10 uz Cres, uočio neveru s Učke i zavozio pod klifove, a tamo ga je zveknuo grom. Probudio se u moru, a krv mu je išla na nos i uši. Vjerojatno bi poginuo da mu noga nije zapela za škotu i zadržala ga uz brod. Uspio se vratiti na jedrilicu, mobitel u kokpitu mu je bio spržen, ali radio je onaj što je ostao u kabini, pa je uspio pozvati pomoć.

Grom je, poslije se pokazalo, pukao u jarbol i izišao kroz krmu. A prije nekoliko godina grom je udario u Elan 33 Ive Radića u Labudu, pored svih većih brodova. Spržio je bateriju, frižider i instrumente – kazuje Zoričić.

Prije nekoliko godina grom je udario i u jarbol jedrilice Petra Krstulovića, tijekom Splitove regate krstaša, iliti Hvarske regate.

– Nevera je došla iznenada i u jednom trenutku grom je udario u jarbol. Nije ništa oštetio, elekronika je preživjela, a kao uspomena na udar ostala je jedna crna mrlja na vrhu jarbola. Kako smo bili usred regate, a nakon udara se ništa naročito nije dogodilo, napravili smo pojalabandu i nastavili jedriti – govori Krstulović.

U Svetom Petru kod Zadra 2005. godine mladi Čeh koji se nalazio u gumenjaku za vrijeme oluje poginuo je od udara groma. Upravo je vožnja gumenjaka u oluji ili po kiši najopasnija kada je u pitanju rizik od udara groma. Naime, izvanbrodski motori s dosta metalnih dijelova idealna su meta za pražnjenje atmosferskog elektriciteta, a posebno je opasno ako nemaju odvojenu upravljačku konzolu, odnosno ako kormilar u neveri upravlja gumenjakom držeći ručku motora.

Tijelo kao vodič

Ako se zateknete na gumenjaku u neveri i ne možete se na vrijeme skloniti, rizik od udara groma možete smanjiti ako se odjenete; jer ako vam tijelo nije pokriveno odjećom, opasnost da vas pogodi grom je znatno veća. Opasnost vlada i na manjim drvenim ili stakloplastičnim brodovima jer njihova konstrukcija ne pruža automatsko uzemljenje kao kod metalnih brodova, gdje se elektricitet brzo isprazni u more. Kada grom pogodi manji drveni ili plastični brod, električno pražnjenje traži bilo koji put prema dolje, a ljudsko tijelo izvrsno provodi elektricitet.

U slučaju da se nađete u grmljavinskom nevremenu, a nemate zaštitu od udara groma, možete minimalizirati opasnost ako se držite nekih jednostavnih uputa. Ostanite u središtu brodske kabine tijekom nevremena, a ako brod nema kabinu, držite se nisko, pognuto u kokpitu. Ruke i noge moraju biti unutar površine broda, nemojte da izviruju ili vise preko palube. Ako ste za kormilom, pazite da ne dodirujete metalne dijelove, te sjedite ili stojte na drvenoj podlozi koja ne provodi struju. Isključite i nemojte dodirivati elektroničku opremu, uključujući i radiostanicu za vrijeme trajanja oluje.

Uvucite ili uklonite radijsku antenu ili druge uređaje koji strše iznad broda ako nisu uzemljeni. Koliko god je moguće, nastojte izbjeći dodirivanje bilo kojeg dijela broda koji je spojen na sustav za zaštitu od groma. Nikada nemojte istodobno dodirnuti dvije komponente priključene na električni sistem. Naučite tehniku kardiopulmonalne reanimacije (CPR); osobe koje udari grom ili su izložene električnom pražnjenju često mogu biti spašene ako im se pravodobno pruži prva pomoć. Nije opasno dodirnuti osobu koju je pogodio grom. Ako je brod pogođen, ili sumnjate da je pogođen udarom groma, provjerite sve električne sustave i kompas, da utvrdite posljedice.

Mala vjerojatnost

Ipak, prije svega trebalo bi izbjeći opasnu oluju i skloniti se na zaštićeni vez na vrijeme. Zvuk groma putuje brzinom od jedne milje u pet sekundi, pa možete izračunati koja je udaljenost oluje i kojom brzinom vam se približava. Ako ste udaljeni dvije milje od obale, a prema vama ide oluja udaljena pet milja brzinom od 20 milja na sat, znači da imate 15 minuta za dolazak do obale. Preporučamo svakako da u slučaju nadolazeće oluje to počnete računati kad već krenete prema kraju. Ipak, imajte na umu da je vjerojatnost da vas udari grom iznimno malena i mjeri se u promilima, dok je znatno veća mogućnost da ćete – dok pod neverom uplovljavate u luku – razbiti brod i ugroziti sigurnost posade. Stoga, ostanite smireni i procijenite rizike koji vam prijete.

Lari Lulić, Slobodna Dalmacija