>
Zbog pretople jeseni, zmije su još vrlo aktivne, pokazuje to nedavni slučaj s Hvara gdje je penjača ugrizao poskok.
Koliko je neobično da zmije u ovo doba godine još uvijek ne spavaju objasnio je Neven Vrbanić, poznati hrvatski uzgajivač zmija, koji u svome domu ima oko 170 vrsta zmija.
- Nije neobično da su vani, jako ovisi o vremenu, još su aktivni zbog toplog vremena. Priroda se isto izgubila. Poskoci obično odu u hibernaciju krajem desetog mjeseca, početkom studenog, no sada su poskoci još aktivni - naglasio je za N1 Vrbanić.
Isto je potvrdio i izvanredni profesor s PMF-a Zoran Tadić koji sve povezuje s klimatskim promjenama.
- Ne čudi me da ga je ugrizao poskok: u ovo ludo doba klimatskih promjena kada i voćke sada cvjetaju, aktivne su i zmije, jer je (pre)toplo. Mislim da to nije dobro za zmije, jer sve naše zmije moraju imati period mirovanja, na hladnoći, da bi se u proljeće mogle uspješno razmnožavati. Kako će to dalje ići i kako će se zmije prilagoditi, ostaje da vidimo. Na nekim grčkim otocoma, poskoci i ne hiberniraju, jer je cijelu godinu relativno toplo - ističe prof. Tadić.
Naš poznati uzgajivač zmija ističe da hibernacija znači mirovanje, tako da se poskoci onda negdje zavuku, u rupe, pukotine, duboko pod zemlju.
Otrov poskoka i ne mora ugroziti život, sve ovisi kakvo je stanje organizma prije ugriza, teže kod starijih ljudi i djece, istaknuo je Vrbanić.
Splitska infektologinja objasnila je kad ugriz ove zime predstavlja opasnost po život.
- Ugriz poskoka može se prezentirati blagom kliničkom slikom ako ugrizom nije došlo do bitnije injekcije otrova (tzv. suhi ugriz), ali i teškom kliničkom slikom kada se obično radi o ugrizima zmija sa značajnom distribucijom veće količine otrova, osobito kod ugriza bližih velikim krvnim žilama, nerijetko kod djece, sa znacima lokalnog i sistemskog otrovanja koje može biti i životno ugrožavajuće - kaže doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju u KBC-u Split.
Docentica Pavičić Ivelja istaknula je i kako je najbolje postupiti u slučaju ugriza poskoka.
- Ako se ugriz zmije ipak dogodi cilj je unesrećenog umiriti, isprati ranu od ugriza (ne isisavati otrov, ne podvezivati), imobilizirati ruku ili nogu (ovisno o lokalizaciji ugriza) i što je moguće prije transportirati unesrećenog u zdravstvenu ustanovu kako bi se ordinirao antiviperini serum i ostala potrebna terapija. Cilj je da se unesrećeni što manje pri tome kreće jer i pretjerana fizička aktivnost može doprinijeti distribuciji toksina u tkiva - savjetuje infektologinja.
Liječnica je za kraj dodala da se antiviperini serum primjenjuje kod srednje teških i teških oblika otrovanja nakon zmijskog ugriza i u tim slučajevima serum može spasiti život ugroženom, kao i da u KBC Split imaju na raspolaganju dovoljno doza antiviperinog seruma.
I.B.
PROČITAJTE JOŠ:
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev