>
Još nije službeno ni otvoren, a Pelješki most već postaje tema zbog ekoloških nepravilnosti u njegovoj izgradnji pa će najveći i najskuplji hrvatski infrastrukturni projekt biti prijavljen Europskoj komisiji.
Građanska incijativa okupljena oko ekološkog projekta “Mračna strana svjetla”, a čiji je cilj smanjenje svjetlosnog onečišćenja radi očuvanja zdravlja ljudi, bioraznolikosti, energetske učinkovitosti i prirodnog noćnog neba, prijavit će Pelješki most Europskoj komisiji zbog, kako su naveli na svojoj Facebook stranici, rasvjete koja je protuzakonita.
Iz inicijative koja u svojim redovima, između ostalih, okuplja stručnjake za rasvjetu, ekologe, zoologe i astronome, kažu da posjeduju podatke koji ukazuju da cestovna rasvjeta na mostu nije u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.
Ističu kako je Pelješki most građen u zaštićenom području, posebnom rezervatu prirode Malostonski zaljev i Malo more koji postoji još od 1983. godine te da zakon jasno određuje kako u zaštićenim područjima sva rasvjeta mora biti temperature boje svjetla ispod 2200K. No tehničke karakteristike svjetiljki na Pelješkom mostu jasno pokazuju da je temperatura 3000K što znači da se sva postojeća rasvjeta morati promijeniti i uskladiti sa Zakonom.
Ograničenje na 2200K u zaštićenim područjima je postavljeno kako bi se što više smanjio štetni utjecaj plavog spektra po okoliš, navode u inicijativi.
Kažu da su još u srpnju prošle godine upozorili Hrvatske ceste na ovaj propust.
– Ovdje se očito opet radi o dvostrukom farbanju tunela jer je usklađenje rasvjete OBAVEZNO ZAKONOM i morati će se potrošiti još barem desetak milijuna kuna za novu rasvjetu. O problemu ćemo svakako obavijestiti Europsku komisiju, da saznaju kako Hrvatska razbacuje dodijeljene financije – najavljuju iz incijative.
Inače, svjetlosno onečišćenje je javno zdravstveni problem diljem svijeta koji ostavlja negativne posljedice na ljudsko zdravlje. Negativno utječe i na biljni i životinjski svijet. Hrvatska godišnje troši oko pola milijarde kuna samo na javnu rasvjetu, i još dodatnih 400 milijuna kuna na ostale vezane troškove. Sve to financira se, kažu, iz javnog proračuna.
Tamno noćno nebo neokaljano agresivnom javnom rasvjetom postalo je neprocjenjiva vrijednost planeta, a UNESCO ga je proglasio svjetskom, nematerijalnom baštinom.
K.B.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev