Ima li Hrvatska najmanje more na svijetu?

Tri mora u nizu Jadransko, Novigradsko i Karinsko prirodna je specifičnost jedinstvena na svijetu. No, ova ljepota nije tu oduvijek. Nju dugujemo zadnjem ledenom dobu koje je podignulo razinu mora za čak 100 metara što je uzrokovalo potapanjem cijelog Velebitskog kanala i nastankom Novigradskog i Karinskog mora.

Novsko ždrilo nije usjeklo more jer prije 40 tisuća godina kad je nastalo mora ovdje nije ni bilo. Kanjon je usjekla rijeka Zrmanja koja je u prapovijesti imala znatno veću snagu nego danas, piše HRT.

Novsko ždrilo koje spaja Jadransko s Novigradskim morem dugo je 4 kilometra, široko 400 metara s prosječnom dubinom od 30 metara. Stari crveni Maslenički most spajao je dvije obale punih 30 godina od 1961.-1991., kada je srušen u Domovinskom ratu. Obnovljeni Novi-stari most u promet je pušten 2005. dug je 315 metara i 55 metara je iznad mora.

Vječna je prometna alternativa novom mostu, sastavnom dijelu autoceste, puštenom u promet 1997. Ovaj armiranobetonski most dug je 377 metara i gotovo dvostruko viši od crvenog mosta.

Nakon kratkog leta od Jadranskog na horizontu se otvara Novigradsko more, tako malo, a tako veliko s najvećom dubinom od 38 metara.

– Flora i fauna Novigradskog i Karinskog mora je specifična. Imamo nagle promjene u tom moru, površinski sloj zbog velikog dotoka vode može biti sladak, ljeti ima normalan salinitet. Imamo snažne vjetrove koji to more izmiješaju – kaže Tomislav Šarić, sa Sveučilišta u Zadru.

Ako ga okusite, osjetit ćete da je njegova slanoća znatno manja nego ona otvorenog mora. Zasluga je to krške ljepotice Zrmanje koja svojim tokom dugim 69 kilometara godišnje u Novigradsko more donese dva puta više vode nego što je njegova zapremina. Idealno za školjkaše i nadaleko poznatu novigradsku dagnju.

– Novigradskom moru su se divili i prije nas. Spiridon Brusina, poznati prirodoslovac 1873. pisao je o Novigradskom moru da su ondje najbolji školjkaši, najbolje dagnje koje je igdje vidio – kaže Šarić.

Tradicija, kroz uzgoj, nastavlja se i danas. I dok neki u dagnjama uživaju sve više farmi na moru, mnogima su počele i smetati.

– Negodovanja koje se javljalo među ljudima nije posljedica može li more podnijeti ili ne, nego što njima vizualno smeta da vide uzgajališta u moru – kaže Šarić.

Edi Škovrlj/More-Zadar/HRT/V.G.