INA već posjeduje karte: Na četiri lokacije u Jadranu su potencijalna nalazišta nafte

Da u hrvatskom podmorju postoje izvorišta nafte i plina i nije neka novost. No zanimljivo je da je Hrvatska, točnije  njena naftna kompanija INA u posjedu točnih lokacija na kojima se nalaze nalazišta nafte. O tome je nedavno u Kini govorio hrvatski znanstvenik prof. dr. Marinko Oluić, piše Zadarski list. Podrijetlom iz Bilišana, Olujić je pretprošle godine dobio nagradu Grada Obrovca za životno djelo, ali i nagradu Hrvatskog sabora za doprinos hrvatskoj znanosti. U kineskom  gradu Weihaiju na obali Žutog mora održan je 7. Svjetski godišnji kongres OCEAN-2018.

Marinko Oluić bio je voditelj foruma Upravljanje i zaštita pomorskog  okoliša te je izabran za člana Odbora savjetnika kongresa. Hrvatskom  znanstveniku pripala je i čast da održi uvodni govor na otvaranju kongresa.

INA financirala istraživanja

Oluić je na kongres pozvan zbog rezultata njegovih znanstvenih istraživanja pod nazivom Detektiranje prirodnih naftnih pojava u Jadranskom moru pomoću satelitskih radarskih snimaka. Ta je istraživanja  proveo dr. Oluić 2014. i to uz suradnju dr. sc. Mire Morović iz Instituta za  oceanografiju i ribarstvo iz Splita i dr. sc. Andreia Ivanova iz P.P.  Širšovljevog  instituta za oceanologiju Ruske akademije znanosti. Istraživanje je  financirala INA, a Europska svemirska agencija ESA je ustupila veći broj  satelitskih snimaka. Oluić i njegovi kolege pregledali su više od 300 satelitskih snimaka načinjenih pomoću Europskog satelita (ESA) Envisat i  kanadskog (MDA) Radarsat-2 dobivenih u periodu od 2003.-2013. godine. Riječ je o prvom istraživanju te vrste u Hrvatskoj, ali i među prvim istraživanjima u Europi.

– Od velikog broja pregledanih satelitskih snimaka izdvojene su 34  scene koje su bile potencijalno pogodne za detektiranje prirodnih naftnih pojava na srednjem Jadranu. Digitalno procesiranje i analiza satelitskih snimaka izvršena je vizualno i pomoću ruskog GIS softvera GeoMixer. Tim softverom mogao se odrediti točan položaj detektiranih pojava,  njihove koordinate, dimenzije i površina. Ukupno je registrirano više od  160 naftnih pojava. Od toga je veći broj antropogenog porijekla, što se  odnosi na razna plovila, dok je određeni broj označen kao prirodne pojave nastale iz geoloških struktura u podmorju Jadrana, rekao je u uvodu  profesor Marinko Oluić.

Naftne pojave koje se više puta ponavljaju kroz vrijeme i na istom  mjestu, kao i njihovi oblici, označene su prirodnim nastankom, za razliku od onih nastalih, primjerice, iz različitih plovila. Ustanovljeno je da se  najveći broj prirodnih naftnih pojava dogodio u periodu između 2007. i  2013. godine. U tom vremenu dogodio se i najveći broj potresa u istraživanom području.

Uspješna metodologija

– Iz te činjenice konstatirali smo da postoji izravna veza između registriranih naftnih pojava i seizmotektonske aktivnosti u tom području.  Naime, tektonskom aktivnošću i nastankom potresa kreiraju se putovi  kojima plinsko-naftne pojave migriraju iz podmorja prema površini mora. Stigavši na površinu mora plin isparava, a ostaju naftne uljne mrlje,  koje se detektiraju na određenim satelitskim snimkama. Potresi u srednjem Jadranu su u prosjeku manjih magnituda, a epicentri su uglavnom  koncentrirani u određenim područjima u kojima je pojačana i tektonska  aktivnost. Upravo u tim područjima registriran je najveći broj naftnih  pojava. Izdvojena su takva četiri lokaliteta, koja su smještena uz lokalne  rasjede na padinama morskih depresija, u blizini hipocentara potresa.  Izdvojena polja nalaze se jugoistočno od otoka Visa i istočno od poluotoka  Gargano u Italiji. Naglašavam da su ovom metodologijom do sada utvrđena mnoga naftna ležišta u svijetu, kao što su primjerice  u Kaliforniji  Santa Barbara Channel, u Meksičkom zaljevu, u Južnom Kaspijskom  moru (jezeru), Crnom moru, Bajkalskom jezeru, australskom Shelfu i  drugdje, rekao je Marinko Oluić.

Iz te činjenice proizlazi zaključak da je srednji Jadran, u kojeg spada i  akvatorij Zadra, potencijalno nalazište nafte. Registrirane prirodne naftne pojave na površini mora su važan indikator o postojanju ugljikovodika u podmorju Jadrana. Međutim, naftne pojave registrirane na satelitskim snimcima nisu verificirane na samom mjestu nastanka, što bi trebalo biti naredni zadatak, kao i uzimanje uzoraka za kemijske analize što  je jedan od preduvjeta za ispitivanje ekonomičnosti eksploatacije.

Siniša Klarica, Zadarski list