>
Stabla su svuda oko nas i svojom pojavom ukrašavaju krajolik i daju mu karakter. Ona su jedna od najvećih i najstarijih živućih biljnih vrsta na Zemlji, a mnoga su starija i viša od naših najstarijih građevina. Velika stara stabla imaju određene karakteristike koje nemaju mlada stabla. Najočitije karakteristike su visina, opseg debla i dugi životni vijek.
Nadalje, karakterizira ih prisutnost velikih i brojnih šupljina u deblu te dubokih brazdi na kori, razvijene krošnje i bočne grane. Zbog navedenih obilježja, velika stara stabla su važan element ekosustava i predstavljaju vrijednu prirodnu baštinu.
Velika stara stabla sudjeluju u regulaciji klime, pročišćavanju vode, sprječavanju erozije tla, skladištenju ugljika i kruženju hranjivih tvari. Osim toga, predstavljaju sklonište i gnijezdilište za brojne beskralježnjake i kralježnjake te supstrat za rast različitih biljaka, gljiva i mikroorganizama. Na taj način mogu djelovati kao žarišta bioraznolikosti.
Velika stara stabla također osiguravaju izvor hrane za širok raspon životinja u obliku cvijeća, plodova, nektara, peludi, lišća i sjemenki. Takva stabla predstavljaju jedinke koje su se kroz dugi vremenski period potpuno prilagodile prirodnom i društvenom okruženju u kojima rastu te je njihov genetski materijal vrlo vrijedan. Zbog toga radikalno povećavaju genetsku raznolikost i tako doprinose dugoročnoj otpornosti okolne šume i njezinoj sposobnosti prilagodbe različitim okolišnim uvjetima.
Osim što su vrijedan dio prirodne baštine, velika stara stabla su također dio ljudskog identiteta i kulturne baštine te imaju estetski, simbolički, vjerski i povijesni karakter. U prošlosti su stabla bila središnje mjesto okupljanja, raspravljanja, druženja i opuštanja mještana unutar sela.
Najčešće je to bila ladonja, lipa, murva ili hrast. Stoga u Istri gotovo pa i nema naselja u kojem neko od tih stabala ne predstavlja središte. Neka od tih stabala su nestala jer se ugasio običaj sastajanja ljudi na otvorenom, neka su sačuvana kao simbol te tradicije, a neka su i dalje ostala mjesta okupljanja i druženja. S turističkog aspekta, mnoga su stabla zbog svog habitusa, starosti i priče prava atrakcija za turiste diljem svijeta.
Države širom svijeta su već popisale svoja naj-stabla i pokrenule njihovu zaštitu. Neke od tih zemalja su Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska, Italija, Australija, Kanada i SAD. Odličan primjer imamo u susjednoj Italiji gdje je Ministarstvo poljoprivrede, hrane i šumarstva temeljem dekreta zaštitilo stabla s popisa stabala posebne krajobrazne, monumentalne, povijesne i kulturne vrijednosti u Italiji. Tim se dekretom zabranjuje njihovo uništavanje i bilo kakve druge intervencije u vezi stabala.
Postoji i online registar monumentalnih stabala u koji su uključena stabla diljem svijeta: https://www.monumentaltrees.com/en/. U navedeni registar uvršteno je i pedesetak stabala iz Hrvatske.
Hrvatsko stablo godine koje se održava od 2017. Izabrano stablo se potom kandidira za finale međunarodnog natjecanja za Europsko stablo godine na kojem sudjeluju pobjednici svih država diljem Europe. To natjecanje je usmjereno na priču o stablu i njegovu povezanost s ljudima, a ne na starost i vanjski izgled stabla.
Nositelj natjecanja Hrvatsko stablo godine je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije koja organizira i provodi nacionalno natjecanje u suradnji s Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumama d.o.o. te Hrvatskim agrometeorološkim društvom. Na natjecanju za Europsko stablo godine je 2020., ginko iz Daruvara osvojio visoko drugo mjesto, a 2021. godine u natjecanju je ladonja iz Medulina osvojila deseto mjesto.
S ciljem upoznavanja šire javnosti sa značajem ovih dobara prirodne i kulturne baštine, potrebom njihove stručno-znanstvene valorizacije i zaštite, započela je ova inicijativa o naj-stablima u Istri.
Priča o naj-stablima Istre započela je 2021. godine kada su dva istarska novinara, pisca i ljubitelja prirodnih i društvenih vrijednosti Istre, Elio Velan i Mario Benčić okupili nekoliko entuzijasta i proveli prva terenska istraživanja na kojima se popisalo sedam naj-stabala.
Početkom 2022. godine na društvenim mrežama pokrenuta je citizen science kampanja čiji je cilj bio potaknuti ljude da javljaju lokacije starih, velikih i zanimljivih stabala u svojoj okolini. Akcija je rezultirala velikim odazivom građana diljem Istre. Kasnije ove godine, priča je prerasla u projekt koji provode biologinje Instituta za poljoprivredu i turizam uz financijsku podršku Istarske županije.
Na temelju dojava prikupljenih putem citizen science kampanje, ali i usputnih saznanja o vrijednim stablima u Istri izrađen je online Katalog naj-stabala u Istri: https://arcg.is/95H0j.
Za svako stablo postoje podaci o točnoj lokaciji, opsegu stabla (1 m visine), prosječnoj visini, prosječnoj širini krošnje, starosti (po usmenoj predaji) i zdravstvenom stanju te fotografije stabla.
Katalog naj-stabala Istre sadrži 24 različitih drvenastih biljnih vrsta, od kojih su najčešći hrast medunac (Quercus pubescens), ladonja (Celtis australis) i lipa (Tilia sp.). Evidentirano je 10 stabala s opsegom od 5 m i više, a među njima su hrastovi, lipa, kesten i platane. Apsolutni prvak među svim vrstama je kesten u Hekima s opsegom od 10,3 m, slijedi ga lipa iz Sluma s opsegom od 7,1 m, a treće mjesto dijele hrast iz Gologoričkog Dola i Labina s opsegom od 6 m. Ta dva hrasta imaju ujedno najveći opseg u kategoriji hrastova. Najdeblja među ladonjama je ladonja iz Mugebe s opsegom od 4,4 m.
Poreština se može pohvaliti velikim brojem naj-stabala, a neka od mjesta gdje se nalaze su Kosinožići, Mugeba, Gulići, Červar, Funtana, Veleniki, Tićan, Vrsar i Gedići.
U suradnji s rasadnikom Frančeskija - Hrvatske šume d.o.o. uzete su reznice ukupno 6 stabala s namjerom njihovog razmnožavanja i očuvanja genetskog materijala.
Kampanja se nastavlja i dalje te će online katalog biti ažuriran sukladno saznanjima o lokaciji ostalih naj-stabala u Istri.
I.G.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev