Institut Ruđer Bošković objavio kartu rasprostranjenosti meduza

ROVINJ - Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora iz Rovinja predstavio je javnosti kartu  rasprostranjenosti želatinoznog planktona na temelju dojava građana između 8. i 14. kolovoza 2022.

- Imajte na umu da više vrsta može biti prisutno na više lokacija, ali nisu prijavljene. Stoga vas potičemo da nam pošaljete svoja zapažanje i pomognete nam poboljšati naše karte distribucije na tkogovs@irb.hr ili putem društvenih mreža @CIMrovinj (datum, slika i lokacija) - poručuju.

- U tjednu od 8. do 14. kolovoza 2022. primili smo 44 zapažanja meduza i rebraša s 37 lokacija (Hrvatska i Slovenija), dvije obavijesti o odsutnosti želatinoznog planktona i 1 dojavu opekotina. U tom periodu najviše opažanja bilo je o mediteranskoj meduzi (Cotylorhiza tuberculata; 23), manje o morskim plućima (Rhizostoma pulmo;  i 3 o kompas meduzi (Chrysaora hysoscella). Morski orah zapažen je 6 puta (Mnemiopsis leidyi). Još uvjek su prisutne hidromeduze Olindias muelleri, koje su bile zapažene 4 puta - pojašnjavaju s Instituta.

O ovoj vrsti pisao je Davor Lučić u svom znanstvenom redu: "Da li će želatinozni zooplankton zamijeniti ribe u Sredozemnom moru?"

Želatinozni plankton u moru predstavljaju planktonski žarnjaci - meduze (Cnidaria), rebraši (Ctenophora) i plaštenjaci (Tunicata). U njihovim životnim ciklusima uobičajeno je da se u pojedinim sezonama i povoljnim uvjetima javljaju u velikom broju primjeraka. Takvi događaji oduvijek su poznati i dio su normalnog funkcioniranja svih mora i oceana.

Međutim, zadnjih desetljeća, svjetski mediji sve češće izvješćuju o neuobičajeno čestim i dugotrajnim pojavama želatinoznih organizama velikih gustoća populacija. Razlozi tih izvješća su tisuće neugodnih susreta meduza s turistima i ribarima te osobito velike ekonomske posljedice zbog utjecaja želatinoznih organizama na ribarstvo i priobalnu energetsku industriju (npr. začepljenje postrojenja za hlađenje). Znanstvena literatura do sada je malo izvještavala o tim događajima, a ribarstveni znanstvenici su rijetko u svoje modele fluktuacija ribljih populacija uključivali utjecaj želatinoznog planktona s ciljem upravljanja ribljim resursima.

Naime, karnivorni želatinozni plankton je direktni predator ribljih jaja i ličinki, te kompetitor u ishrani adultnih riba, osobito plave ribe. Stalno praćenje znanstvenih institucija pojava i brojnosti želatinoznih organizama zahtijeva veliki trud i novac. Stoga je Međunarodna znanstvena organizacija (CIESM, Commission Internationale pour l'Exploration Scientifique de la Méditerranée) organizirala sustavno praćenje i dojave nalaza želatinoznih organizama zemalja Sredozemnog i Crnog mora uključivanjem građana u akciju („Citizen science“).

To je omogućilo niz pogodnosti: uključivanje pučanstva u znanost, stalna pokrivenost velikih područja, male troškove, velike baze podataka, jednostavna slikovna dokumentacija. Osim pomoći znanstvenicima, praćenje i dojava građana osigurava vrijedne informacije za prognoziranje budućih pojava i pravovremenu dojavu kupačima i ribarima, napisao je Lučić.

D.G.