Invanzivne vrste koje ugrožavaju obalu – Ako ih uočite, odmah dojavite njihovu lokaciju

S prvim danom listopada počela je akcija Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja “Jeste li ih vidjeli? – Invazivne strane vrste”, a u kojoj se pozivaju građani da putem aplikacije dojave lokacije na kojima su uočili invanzivne biljne ili životinjske vrste.

Diljem Hrvatske počela je kontrola invanzivnih biljnih i životinjskih vrsta, koje već sad čine 10-15% svih vrsta u Hrvatskoj. Biolozi tvrde da su invanzivne vrste opasne jer ugrožavaju bioraznolikost određenog područja, a u našoj zemlji već je zabilježeno više od 600 stranih biljaka i oko 300 stranih životinja.

Svaka regija u Hrvatskoj ugrožena je nekom invazivnom vrstom. Tako se u srednjoj i južnoj Dalmaciji, najčešće uz odlagališta otpada, mogu pronaći mali indijski mungosi, dok su uz samu morsku obalu sve prisutnije biljke karpobroti.

Mali indijski mungos

Herpestes javanicus auropunctatus ili mali indijski mungos izgleda slatko, no sve je samo ne simpatičan za otočki ekosustav, upozoravaju stručnjaci. Riječ je o invanzivnoj stranoj vrsti sisavca podrijetlom iz Azije, koji je u Hrvatsku, na otok Mljet unesen 1910. godine, a radio biokontrole zmija kasnije se proširio i na druge otoke. Životinju je moguće vidjeti na priobalnim travnjačkim i šumskim staništima, ali i na poljoprivrednim i urbanim područjima te uz odlagališta otpada na kojima se hrani.

Mali indijski mungos ima negativan utjecaj na zavičajne vrste – ne samo na zmije zbog čije je kontrole unesen, već i na druge vrste gmazova, vodozemce i ptice kojima se hrani. Nakon što je mali indijski mungos unesen, na otocima je primijećeno smanjene populacija svih vrsta zmija, gušterica i žaba. Primijećen je i pad brojnosti ptica koje se gnijezde na tlu ili u niskom grmlju, jer se mali indijski mungos hrani i njihovim jajima i ptićima. Ova životinja prenosi prenosi bjesnoću pa može predstavljati i zdravstveni problem.

Karpobroti – priobalna prijetnja bioraznolikosti

Carpobrotus ili karpobroti su prirodno rasprostranjeni u Južnoj Africi, a kao ukrasne biljke raširile su se po cijelom svijetu. Nije poznato kada su uneseni u Hrvatsku, ali u herbariju postoji primjerak vrste Carpobrotus acinaciformis iz sredine 20. stoljeća s otoka Biševa.

Odgovaraju mu staništa uz morsku obalu, u pukotinama stijena, ali i ruderalna staništa, iako je čest i u uzgoju. Svojim puzavim, gustim rastom u potpunosti prekriva tlo i prerasta sve prizemne biljke čime onemogućava klijanje i rast zavičajnih biljaka te lokalno drastično smanjuje bioraznolikost.

Iz Ministarstva gospodarstva pozivaju stanovnike priobalja da ukoliko primijete ove dvije vrste da im dojave njihovu lokaciju putem aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj!

Podaci o rasprostranjenosti važni su za upravljanje, odnosno smanjenje njihova negativnog utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava. Svojom dojavom možete doprinijeti i ranom otkrivanju novih invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj te time spriječiti njihov unos i tako očuvati prirodu Hrvatske, poručuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

K.B.