ISHOD PETICIJE Protiv marine s 250 vezova 392 stanovnika Drvenika Velog

DRVENIK VELI – Građanska inicijativa zirona.org u dogovoru s vijećem Mjesnog odbora Drvenika Velog 27. rujna 2021. godine  do  05. prosinca 2021. godine pokrenula je peticiju za izmjenu i dopunu prostornog plana grada Trogira. Time se potvrđuje da su građani protiv marine s 250 vezova.  Prikupilo se 392 potpisa potpore, od kojih je 155  potpisano osobno, a 237 elektronskim putem, kažu organizatori peticije.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Marina je predviđena Prostornim planom uređenja grada Trogira (»Službeni glasnik Grada Trogira«, br. 7/08., 9/09., 11/09., 8/10., 5/13., 4/14. i 13/20.). Odnosno, predviđa se morska luka “Zirona” posebne namjene županijskog značaja za nautički turizam. Kapacitet je utemeljen na izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Trogira (»Službeni glasnik Grada Trogira«, br. 13/20.) koji je povećan na 250 vezova tj. na površinu od 4,5 ha.

U važećem Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije temeljem Odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana donesene 6. studenoga 2021. godine, planira se ukupno realizirati 10.000 vezova u SDŽ, od kojih je 250 u započetoj i  do sada ne dovršenoj marini Zirona na Drveniku Velom.

Marina je trebala biti izgrađena tijekom devedesetih godina, kada su započeli radovi. Tim radovima je razrušena obala koja do sada nije sanirana. Rezultat je postojanje malog mjesta bez ikakvih temelja infrastrukture te nepogodnog geografskog i pomorskog položaja za izgradnju marine. Prometna povezanost nije prikladna za gradnju objekta predviđenog  kapaciteta.

Iz navedenih razloga, potpisnici peticije traže izmjenu i nadopunu prostorno-planske dokumentacije tako da se kapacitet luke smanji na maksimalno 25 vezova. Također, smanjenje broja sidrišta za plovila do dužine od 16 m, poštujući pritom Zeleni plan EU i ostale relevantne zakone RH (iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom). Plan izrade 250 vezova je predimenzioniran te u neravnoteži  s okolišem.

Potpisnici peticije navode u svojim komentarima, da oni koji donose odluke  ne poznaju “našu valu”. Ona je zatvorena te zapadni vjetrovi koji njome “prolaze” svakim danom nedopuštaju siguran vez. Navedeno osobito vrijedi za situacije nevremena i ciklonalnih prodora sa zapada. Osim toga, strmina krajobraza uvale ne omogućuje gradnju operativne obale. Također, bi se nasipavanjem smanjila površina uvale, što ne predstavlja idealne uvjete za izgradnju marine velikog kapaciteta. Do sada izgrađeni lukobran, koji je izveden bez dva projektirana tunela za protok mora, sadržava izrazito veliku količinu nasutog, neadekvatnog materijala, kojim se već smanjila površina uvale. Rezultat je stvaranje mrtvog mora zbog kojeg brodice mještana „plešu“ na vezu i kidaju konopce.

Postojeća nedovršena marina, osim što je uvelike uništila obalu (vidi slike), koristi se samo za otprilike 15 do 20 vezova bez naplate. Nepropisno izgrađen lukobran značajno smanjuje protok i izmjenu morske vode, ugrožava morski ekosustav te uništava riblji fond i biološku raznolikost. Periske su, također, u potpunosti uništene, a morska trava posidonija kao i druga morska flora i fauna su bitno smanjenje, te šire se invazivne alge. U projektu OPKK će se to dokazati.

Dr. sc. Ante Žuljević,  stručnjak Oceanografskog instituta Split, vodi projekt »Kartiranja obalnih i pridnenih morskih staništa u hrvatskom epikontinentalnom pojasu u sklopu OPKK Projekta Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom«. Ovim projektom bit će obuhvaćen cijeli Jadran, tako i Drvenik Veli. Cilj projekta jest zaštita mora.

Uvalu dodatno zagađuju nesavjesni nautičari koji ispuštaju nebrojive količine fekalnih i otpadnih voda. Također,  dolazi do sedimentacija otpada te drugih zagađenja mora teškim metalima kao i dušikovim i fosfornim solima i sl. Prirodne ljepote, bistrina i kvaliteta mora ubrzano su smanjene te je vidljiv negativan utjecaj na staništa ptica i pčela.

Navedeno utječe i na pad kvalitete života ljudi, koji su prisiljeni živjeti u okruženju koje propada. U navedenom se okruženju, među ostalom, značajno povećava buka  (vika, pojačana glazba, motori i sl.) s obzirom na to da se ne poštuju zakonska ograničenja. Odluka o komunalnom redu je u potpunosti zanemarena. Grad Trogir, unatoč tomu, do današnjeg dana nije proveo odluku o komunalnom redu.

Za Drvenčane se postavlja pitanje što bi se dogodilo u slučaju da se zaista provede izgradnja marine od 250 vezova. U odnosu na trenutačnih 20 to predstavlja povećanje od 1 250% !

Povećanje bi rezultiralo devastacijom podmorja i izmjene pitoresknog dalmatinskog pejzaža. Time i autohtonosti našeg otoka. Upravo to je glavni resurs za razvoj turizma na otoku zbog čega ga je nužno sačuvati.

Osim navedenog, važno je i skrenuti pozornost na veliku iluziju ekonomskog prosperiteta. Koncesionari često osnivaju posebna trgovačka društva (off shore) čiji interes nije u skladu s interesom zajednice. Porez na dobit se ne plaća u Republici Hrvatskoj. Uz to se zapošljavaju sezonski radnici za neodržive plače. Činjenica nas zato upućuje na to da izgradnja veće marine ne bi predstavljala korist za lokalnu zajednicu već pogodovanje ulagaču i partnerima.

U kojoj mjeri tako koncipirana marina reflektira ideju održivog razvoja te odgovornog ophođenja s našim glavnim resursom, čistim morem i okruženjem koje čovjeku osigurava zdrav život?

U ime potpisnika peticije zahtijevamo da se nakon isteka postojećeg ugovora 2023. godine ne raspiše natječaj za davanje nove koncesije od 250 vezova. Također, zahtijevamo da se pokrene postupak izmjene prostorno-planske dokumentacije čiji cilj predstavlja smanjenje broja vezova na 25″, poručuju iz Građanske inicijative zirona.org.

Nekoliko mišljenja potpisnika peticije:

• Neprihvatljiva mi je ideja o marini sa 250 vezova jer selo nema vode, kanalizaciju i ima lošu opskrbu el.energijom, i sveukupan manjak prostora za takav projekt.Također selo ostaje bez mogućnost kupanja, čistoće mora kao i pitanje trajekta. Glasam protiv izgradnje marine sa 250 vezova, suglasan sa izgradnjom do 25 vezova.
• Smatram da uvala nije pogodna za marinu od 250 vezova te da nitko nema pravo našoj djeci oduzeti čisto more u kome će se kupati. Život ljudi na Drveniku vezan je uz more, stoljećima žive od mora i uz more. Hoćemo li dopustiti da ovaj raj koji nam je dao Bog, a naši ga preci ostavili netaknutog, pretvore u kanalizaciju? Ja sigurno neću.
• Drvenik je uvelike izgubio svoj identitet zbog velikog broja bespravno izgrađenih objekata, kroničnog nedostatka neophodne infrastrukture i neodgovornog ponašanja pojedinaca koji ometaju normalan život ostalim stanovnicima.
• Smatram da bi navedena Marina zagadila more i nepovratno promijenila vizuru  Velog Drvenika. To je neodrživi i invazivni oblik turizma koji nije ni u čijem interesu, osim u interesu privatnog kapitala!
• Marina u tim gabaritima NE SMIJE SE graditi!
• Uvala je dovoljno devastirana započetom i nikad dovršenom Marinom početkom devedesetih. Od tada nitko nije uložio napor da razrušeno i popravi, već je to bio početak kraja ljepote i čistoće kojima je ovaj otok obilovao. Jedino što bi buduća marina mogla donijeti, jest more u kojemu više neće biti života, buku motora i jedriličara, odnosno iseljavanje domicilnog stanovništva čije su kuće izgrađene uz obalu. Osim toga, u neposrednoj blizini Drvenika nalaze se mnoge marine, stoga je neshvatljiva potreba za još jednom
• Marina bi značila smrt za naš otok a samo iz razloga da se dobro znani pojedinci obogate i steknu imovinu naoštrub otoka i građana Velog Drvenika.
• Ne podupirem razvoj na način devastacije okoliša i nepoštovanja kulturne i povijesne baštine.
• Potpisujem jer smatram da bi eventualna marina sa velikim brojem vezova (iznad ccs 30 vezova) rezultirala ekocidom u zatvorenoj uvali Veli Drvenik. Vala je duboka, poprilično zatvorena, odnosno otvorena je samo prema zapadu te bi veliki broj konstantno prisutnih plovila djelovao invazivno i nepopravljivo na okoliš same vale. Nadalje, zdrav razum nalaže da pripadna komunalna infrastruktura jedva udovoljava primjerice prisustvu jednog restorana u vali, a kamoli cijele velike marine. Mali otok poput Drvenika bi trebao imati tendenciju prema robinzonskom turizmu, turizmu baziranom na podršci individualnih opg-ova, izoliranih turističkih jedinica. U protivnom će se sva flora i fauna otoka naći ugrožena, zbog jednostavnog razloga, banalne trke za novcem nekolicine pojedinaca.
• Ukoliko luka nautičkog turizma bude počivala na ishitrenom postupku u odnosu na zakonske uvjete, prvenstveno u odnosu na elaborat o zaštiti okoliša /npr.- Mjerenje morskih struja i izrada matematičkog modela morskih struja i vremena zadržavanja mora unutar morske luke Zirona za postojeće i planirano stanje…/, ne poklanjam vjeru takvom postupku, te sam protiv i budućih vezova za velike jahte ili brodove odnosno protiv bilo kakvog postupka koji počiva na paušalnim radnjama.
• Ne zelim uništenje mog otoka.
• Želim kupanje u čistom plavetnilu a ne među fekalijama sa usidrenih jahti.
• Potpisujem jer će doći do smanjenja kvalitete života.

D.G.