ISTINA ILI MIT? Zahlađenje o Velikoj Gospi

U pučkoj meteorologiji dobro je poznato da bi oko blagdana Velike Gospe trebalo nastupiti zahlađenje s kišom, koje tad u pravilu donosi i kraj vrućeg ljetnog vremena. Postoje i narodne izreke koje potvrđuju takve stavove pučkog meteorologa, kao npr. Tri bure, (7., 17. i 27.) ako se ožujku ne ispušu, oće o Petru (29. VI.), Iliji (20.VII.) i o Velikoj Gospi (15. VIII.).; Velika Gospa – jesenski svetac, Velika Gospa – mala zima; Mala Gospa – velika zima. Rade Popadić u tekstu na Dalmacija Danas, donosi lijep pregled pučkih meteoroloških znanja vezanih za Veliku Gospu.

Iako su temelji pučke prognoze mnogo stariji od moderne meteorološke ere, mi smo odlučili provjeriti s dostupnim podacima iz CRD baze imaju li ova narodna vjerovanja o završetku najtoplijeg perioda godine baš oko Velike Gospe i znanstvenu podršku, piše MeteoAdriatic.

Za pronaći odgovor na dilemu, uzeli smo po dva perioda iz svake od godina u bazi koja pokriva raspon od 1979. do 2020. godine: prvi period je tjedan dana prije Velike Gospe (ne uključujući sam blagdan) a drugi je tjedan dana iza, također ne uključujući sam 15. kolovoza. Periodi su dakle od 7. do 14. kolovoza i 16. do 23. kolovoza. Unutar tih perioda, izračunali smo srednje temperature zraka na 2m i 850hPa za cijeli period. Lokacije koje su bile uključene u usrednjavanje temperature oba perioda su: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Dubrovnik i Pula. Usrednjavanje temperature 7-dnevnih perioda prije i nakon blagdana Velike Gospe urađeno je zasebno za svaku godinu od 1979. do 2020. Konačno, za svaku godinu izračunata je razlika između ta dva perioda (T_d = T₁ – T₂), gdje je T₁ srednja temperatura perioda 7.-14. kolovoza, a T₂ srednja temperatura perioda 16.-23. kolovoza.

Rezultati analize prikazani su na grafu:

Iz grafa je uočljivo da je u većini godina razlika T_d pozitivna, što znači da je 7-dnevni period prije blagdana bio zaista topliji od 7-dnevnog perioda iza blagdana Velike Gospe. U manjem broju slučajeva temperaturni odnos bio je suprotan. Izdvajaju se na neki način i tri razdoblja u kojima se je odnos temperatura oko Velike Gospe ponašao slično (1979.-2000. gdje je u najvećem broju godina period iza blagdana bio hladniji; 2000.-2014. gdje je period iza blagdana uglavnom bio topliji od perioda prije njega, te 2014.-2020. gdje je opet period iza blagdana uglavnom hladniji).

Međutim, postavlja se pitanje, je li razlika od recimo 1°C nakon i prije Velike Gospe dovoljna da događaj proglasimo definitivnim “summerkillerom“? Mi smo stava da prije ne nego da, pa ako pobrojimo godine u kojima je ta razlika bila značajna, primjerice barem 2°C ili više, dolazimo do svega nekih 6 godina od ukupno 42 analizirane godine. Isto tako, u nekim godinama je iza Velike Gospe došlo do znatnog zatopljenja u odnosu na tjedan prije, kao npr. 2000., 2006. i 2012., kad je zatopljenje bilo veće od 3°C između dva promatrana perioda.

Mi bi iz ove kratke analize zaključili, da iza Velike Gospe klimatološki gledano u prosjeku, doista možemo računati na nešto niže temperature nego prije blagdana, ali značajna zahlađenja koja se mogu okarakterizirati kao kraj ljeta definitivno nisu baš čest događaj unutar tjedan do dva oko samog blagdana, zaključuje ovu zanimljivu analizu MeteoAdriatic.