ISTRAŽIVANJE Koronavirus nije pronađen kod jadranskih školjkaša, no nužna su ulaganja u sustav otpadnih voda

Hrvatski veterinarski institut proveo je istraživanje o prisutnosti koronavirusa SARS-CoV-2 kod divljih životinja i u otpadnim vodama u Hrvatskoj. Istraživanje je obuhvatilo i analizu školjkaša u Jadranu.

Rezultati su dobiveni iz uzoraka uzetih u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost, za istraživanje rotavirusa. Drugim riječima, znanstvenici su “ubili dvije muhe jednim udarcem” pa su osim prisutnosti rotavirusa, u uzorcima otpadnih voda analizirali i moguću prisutnost mrskog nam koronavirusa. Analiza je obuhvatila sustave otpadnih voda u 7 hrvatskih gradova, među kojima su bila i dva obalna grada – Zadar i Split.

Analiziran je 21 uzorak otpadnih i 9 uzoraka površinskih voda – od toga je 17 uzoraka analizirano tijekom drugog vala epidemije, dok je 13 uzoraka analizirano tijekom cijelog trajanja epidemije.

– Otpadne vode koje smo uzorkovali tijekom drugog vala bile su podrijetlom iz pročišćivača – od primarnog do tercijarnog stupnja obrade iz 7 gradova – Zagreba, Vinkovaca, Slavonskog Broda, Koprivnice, Karlovca, Zadra i Splita. Utvrdili smo cirkulaciju SARS koronavirusa 2 u svim gradovima. Uzorci s početka epidemije bili su negativni na prisutnost koronavirusa, jer su bili usmjereni na izlazne vode. Pa smo tijekom drugog vala epidemije uzorkovali i ulazne i izlazne vode. Ulazne vode su bile pozitivne u svim gradovima, dok smo kod izlaznih voda dokazali prisutnost koronavirusa samo u dva slučaja – u Zagrebu i Zadru – ispričao nam je voditelj laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti Hrvatskog veterinarskog instituta, doktor Dragan Brnić, ističući kako su ovi potonji rezultati dobiveni na vrhuncu drugog vala epidemije.

Kaže da je hrvatsko istraživanje otpadnih voda u suglasju s rezultatima u drugim zemljama, gdje sustavi za obradu otpadnih voda drugog i trećeg stupnja djeluju učinkovito na redukciju uklanjanja SARS – CoV-2.

– Otpadne vode se analiziraju jer se SARS-CoV-2 izlučuje u izmetu zaraženih osoba, i to puno dulje nego putem respiratornog trakta. Na taj način je moguće čak jedan do tri tjedna unaprijed dokazati porast incidencije u stanovništvu – naglasio je Brnić.

Hrvatski školjkaši zasad sigurni za konzumaciju

Školjkaši su organizmi posebno osjetljivi na razne patogene s obzirom da su čistači podmorja, odnosno hrane se filtracijom vode. Nije nepoznato da se u ljudskoj populaciji koja konzumira školjkaše znao pojaviti vrlo zarazni norovirus, čak i u Hrvatskoj. To je bio dovoljan povod istraživačima s Veterinarskog instituta da testiraju jadranske školjkaše i na zloglasni koronavirus.

– Analizirali smo ukupno 77 uzoraka. To su bile pretežno dagnje, kamenice i svega dva uzorka brbavice. Dokazali smo da su sve naše školjke koje su uzete s 11 uzgajališta iz 4 dalmatinske županije bile negativne na prisutnost SARS-CoV-2 virusa. To je dobro, osobito ako znamo da dobar dio Jadrana uopće nije pokriven s pročistačima otpadnih voda drugog i trećeg stupnja, već uglavnom imaju primarnu obradu – ističe doktor Brnić.

Slično istraživanje provedeno je i u Francuskoj na uzorcima uzetim tijekom ljeta, gdje također nije utvrđena prisutnost koronavirusa. Hrvatsko istraživanje baziralo se na uzorcima uzetim od ljeta 2020. do veljače ove godine. U Španjolskoj je, međutim, dokazana prisutnost koronavirusa kod školjaka, uzetih iz uzgajališta koja se nalaze prilično blizu sustavu izbacivanja otpadnih voda. No te virusne čestice nisu bile zarazne, naglašava nam doktor Brnić.

Nužno ulaganje u sustav obrade otpadnih voda, osobito na Jadranu

Iako je analiza otpadnih voda na dijelu Jadrana pokazala da su naše školjke sigurne za konzumaciju, to ne znači da jedinice lokalne samouprave ne bi trebale unaprijediti infrastrukturu obrade otpadnih voda kako bi se u budućnosti izbjegle epidemije norovirusa, koji je prema riječima doktora Brnića, puno zarazniji kada je u pitanju kontaminacija školjaka.

Split je trenutačno u izgradnji pročišćivača otpadnih voda drugog stupnja, no svi gradovi na obali trebali bi raditi isto osobito jer se za tu investiciju nude sredstva iz EU fondova.

Inače, prema podacima Eurostata za period 2016.-2018., svega 37 posto stanovništva Hrvatske spojeno je na pročišćivače otpadnih voda drugog stupnja.

K.B.