Iza nas je iznadprosječno topao kolovoz, a ispred - vjerojatno barem prosječno topla jesen i zima

Iza nas je još jedan iznadprosječno topao kolovoz te po temperaturnom odstupanju od prosjeka - još ekstremnije ljeto. A ispred nas u većini Hrvatske vjerojatno - ne i sigurno - barem prosječno topla jesen i zima, koje će, ostvare li se te dugoročne prognoze, dodatno pridonijeti da 2022. bude među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja. Trenutačno je razdoblje od siječnja do kolovoza uglavnom 2. najtoplije!

Kolovoz - "višak" topline i većinom "manjak" oborine

Povremena hladnija razdoblja prošlih tjedana onemogućila su znatnije pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od višegodišnjeg srednjaka pa će kolovoz u većini hrvatskih krajeva od klimatologa DHMZ-a jamačno dobiti manje ocjene nego srpanj i posebice posvuda "ekstreman" lipanj.

Zbog odstupanja od +1 do +3 °C najčešće ocjene vjerojatno će biti "toplo" i "vrlo toplo". U usporedbi s prošlim kolovozom ovogodišnji je bio gotovo posvuda topliji, ali u usporedbi s ostalima u povijesti mjerenja većine meteoroloških postaja DHMZ-a nalazi se između 18. i 4. mjesta na popisu najtoplijih.

Kako i priliči ljetu i lokalnim nestabilnostima, ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena pa je unatoč prevladavajućoj suši, ponegdje bilo i zamjetnije kiše. Nakon detaljnije analize klimatolozi DHMZ-a vjerojatno će dati ocjene od "ekstremno suho" u primjerice Rabu, gdje nije pala ni 1 cijela litra kiše po kvadratnom metru, do "normalno" u Gradištu pokraj Županje, Varaždinu, Kninu i Splitu. A u Komiži će, primjerice, kolovoz vjerojatno dobiti ocjenu "kišno", i to zbog 3 dana s izraženijim pljuskovima. Malo, ali dovoljno za spas od prijetećih redukcija vode i još veće štete od suše.

Ljeto - većinom iznimnije od kolovoza, u Dubrovniku čak rekordno toplo!

Ne jako visokom temperaturom zraka i posvuda s barem malo kiše kolovoz je u većini krajeva malo smanjio odstupanja od prosječnih vrijednosti koje bi ljeto imalo da je nastavilo u "ritmu" srpnja i pogotovo lipnja. Unatoč tome, ocjene zbog srednje sezonske temperature zraka vrlo vjerojatno će gotovo posvuda u Hrvatskoj biti "ekstremno toplo", a za ukupnu količinu oborine od "ekstremno suho", u primjerice Rijeci, do "normalno" u Kninu i Splitu.

Osim tih ocjena, nekome je još zanimljivija spoznaja kako je srednja sezonska temperatura zraka ovogodišnjega ljeta većinom 2. ili 3. najviša, uglavnom u "nadmetanju" s 2012. i 2003. godinom, ovisno od mjesta do mjesta.

U Dubrovniku čak rekordno visoka - 27,1 °C! Za 0,1 °C viša od do sada najviše spomenutih godina. Naravno, prema preliminarnim analizama. Službene će uskoro objaviti klimatolozi DHMZ-a.

U Rijeci je pak manje od ovogodišnjih 100 litara kiše po četvornome metru od 1. lipnja do 31. kolovoza zabilježeno samo 2003. godine!?

I od siječnja do kolovoza kao rijetko kada do sada

Samo je te iste 2003. te još 1949. godine od 1. siječnja do 31. kolovoza u Rijeci izmjerena manja količina oborine nego ove godine, a podaci postoje od 1948. U Pazinu, gdje se službeno mjeri od 1961. godine, u istom razdoblju manja količina zabilježena je također samo 2 godine - 1993. i 2012., što prilično zorno dokazuje iznimnost ovogodišnje suše.

Još iznimnija je gotovo posvuda u Hrvatskoj srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine, koja je u većini mjesta 2. najviša - odmah iza rekordne prve dvije trećine 2007. godine, u Gospiću, primjerice, još i 2014., a u Dubrovniku je pak toplije od ovogodišnjeg razdoblja od siječnja do kolovoza bilo samo 2018. godine.

Jesen i zima - nastavak razmjerno toplog i suhog niza?!

Kao i prema prošlim izračunima većine modela za dugoročne prognoze - i prema najnovijima se može zaključiti kako je u većini Hrvatske povećana vjerojatnost ne samo srednje sezonske temperature zraka barem oko prosječne, nego i većine mjeseci tijekom jeseni i zime. Iznimke bi, prema trenutačno najvjerojatnijim izračunima, mogli biti studeni i siječanj, tijekom kojih je u mnogim krajevima i povećana vjerojatnost za višak oborine. Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama, koje nisu odviše pouzdane i podložne su promjenama, ali nekome možda i kao takve posluže...

Zoran Vakula