IZNENAĐUJUĆE OTKRIĆE Čak i izbijeljeni koraljni grebeni mogu pružiti hranjive plodove mora

Rasprostranjeno izbjeljivanje koraljnih grebena jedan je od vizualno najzanimljivijih simbola klimatskih promjena. Ranije šareni i raznoliki sustavi tropskih grebena postali su sablasno bijeli zbog porasta temperature mora uzrokovanih globalnim zatopljenjem.

Ali sada je nova studija pružila nadu za obalne zajednice koje se oslanjaju na ove grebene za hranu. Znanstvenici su otkrili da ribe koje žive u izbijeljenim koraljnim grebenima mogu ostati bogati izvori mikronutrijenata, a u nekim slučajevima mogu čak i povećati nutritivnu vrijednost, piše EuroNews.

Što je izbjeljivanje koralja?

Mikroskopske alge zvane zooxanthellae daju koraljnim grebenima njihove žive boje. Grebeni i alge uživaju u simbiotičkom odnosu, pomažući jedni drugima da napreduju. Međutim, kada temperatura mora poraste, koralji su izloženi stresu, što tjera alge, a što pak rezultira time da koralji izgledaju kao da su izbijeljeni.

Koralji se, doduše mogu oporaviti ako se temperatura mora ponovno snizi, no ako se to ne dogodi, alge se ne mogu vratiti i koralji će umrijeti. Koralji također mogu izbijeliti zbog zagađenja ili previše sunčeve svjetlosti.

Znanstvenici procjenjuju da je između 2014. i 2017. godine 75 posto tropskih grebena na cijeloj planeti bilo izloženo toplinskom stresu, što je izazvalo izbjeljivanje.

Kako izbjeljivanje koralja utječe na divlje životinje?

Izbjeljivanje koralja može imati razoran utjecaj na divlje životinje. Sustavi grebena pružaju zaklon, zaštitu i mriještenje za ogroman broj morskih vrsta, uključujući rakove, meduze i kornjače. Bez ovih vitalnih mreža podrške, mnoge će se vrste suočiti s izumiranjem.

Znanstvenici sa Sveučilišta Lancaster, zajedno s međunarodnim timom sa Sejšela, Australije, Kanade i Mozambika, koristili su 20 godina praćenja podataka u svojoj studiji. Usredotočili su se na masovni događaj izbjeljivanja na Sejšelima kako bi prikupili informacije o nutritivnoj vrijednosti ribljih vrsta pronađenih u okolnim grebenima.

Grebeni u arhipelagu Indijskog oceana oštećeni su velikim događajem izbjeljivanja 1998., koji je ubio oko 90 posto koralja po procjeni.

Oko 60 posto koraljnih sustava oporavilo se, no 40 posto je pretvoreno u grebene u kojima dominiraju morske alge. To je znanstvenicima omogućilo prirodan način da uspoređuju razine hranjivih tvari u ribama u oba mikrosustava.

Kako izbjeljivanje koralja utječe na lokalne zajednice?

Studija, objavljena u časopisu One Earth, navodi da više od šest milijuna ljudi radi u malom ribarstvu diljem svijeta, egistencijalno se oslanjajući na tropske koraljne grebene. Njihov ulov hrani stotine milijuna ljudi, osobito u regijama s visokom razinom pothranjenosti.

Do sada nije bilo poznato utječe li izbjeljivanje koralja na mikronutrijente dostupne u ribama ulovljenim na tim grebenima.

– Riba je sada prepoznata kao ključna za ublažavanje pothranjenosti, osobito u tropima gdje u prehrani može nedostajati do 50 posto mikronutrijenata potrebnih za zdrav rast – kaže profesorica Christina Hicks, koautorica studije.

– Ovaj rad obećava jer sugerira da će ribarstvo na grebenu i dalje igrati ključnu ulogu, čak i suočeni s klimatskim promjenama, i naglašava vitalnu važnost ulaganja u održivo upravljanje ribarstvom.

Što su znanstvenici otkrili?

Međunarodni znanstveni tim otkrio je da su grebenske ribe važan izvor cinka i selena (koji igra ključnu ulogu u funkciji štitnjače). Također sadrže željezo i omega-3, razine usporedive s piletinom i svinjetinom.

Znanstvenici su otkrili da su razine željeza i cinka veće u ribama ulovljenim na grebenima koji su zahvaćeni izbjeljivanjem koralja i kojima dominiraju morske alge. Mnoge od ovih morskih algi imaju veći mineralni sastav, koje ribe unose, što ih čini potencijalno hranjivijim za ljude.

– Naši nalazi naglašavaju trajnu važnost ovog ribarstva za ranjive obalne zajednice i potrebu za zaštitom od prekomjernog ribolova kako bi se osigurala dugoročna održivost – kaže dr. James Robinson sa Sveučilišta Lancaster, koji je vodio studiju.

Međutim, znanstvenici su također ukazali na oprez. Dok se ovo ribarenje na obalnim grebenima pokazuje otpornijim na klimatske promjene nego što se očekivalo, hitno je potrebno više studija o dugoročnim utjecajima izbjeljivanja obale.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Otkriven divovski koraljni greben na Tahitiju

Koralji jedu plastiku koju smo napravili ukusnom?