Jadranski školjkaši kojih je više od 250 vrsta, napokon dobili knjigu!

Jeste li znali da u Jadranskom moru živi više od 250 vrsta školjkaša, a jedna od njih, čaška, ima impresivan, gotovo stoljetni životni vijek? Otkad je periska, najugroženija vrsta školjkaša kod nas i službeno zaštićena i kako se može sačuvati?

Sve to i još mnogo više otkriva najnovija knjiga ‘Biologija, ekologija i raznolikost jadranskih školjkaša’, a autori su dr.sc. Melita Peharda Uljević, Rino Stanić i Pero Ugarković, piše Gorgonija.

Knjiga je podijeljena u tri dijela; u prvom dijelu su opisane značajke školjkaša, uključujući poglavlja o morfologiji i anatomiji, raznolikosti školjkaša i njihovom načinu života, rastu i starosti, te o prikupljanju i uzgoju. U ovom se dijelu knjige, daje detaljan uvid u život školjkaša i predstavljaju suvremena istraživanja ove važne skupine morskih organizama. Tekst je pisan stručno i poprilično zahtjevan za širu publiku.

– Ideja je bila da ovaj dio knjige bude izvor informacija učenicima, studentima, ali isto tako i znanstvenicima i stručnjacima koji se bave istraživanjem mora i morskih organizama i koji žele više naučiti o školjkašima. – kaže dr.sc Peharda Uljević.

Splitska znanstvenica bavi se istraživanjima ekologije školjkaša već više od dva desetljeća te knjiga sadrži brojne podatke objavljene u njezinim znanstvenim radovima, kao i radovima njezinih kolega s Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Tako su publicirana istraživanja starosti i rasta školjkaša provedena u sklopu SCOOL i BivACMe projekata koje financira Hrvatska zaklada za znanost, a autorica naglašava nekoliko zanimljivosti ovoga istraživanja:

– Školjkaši mogu živjeti i nekoliko desetljeća, pa tako rumenka (Callista chione) može živjeti i više od 40 godina, dok je maksimalna procijenjena starost zabilježena za jednu vrstu čaške (Glycymeris pilosa) – i to impresivnih 97 godina. U knjizi su fotografijama jasno prikazane metode istraživanja starosti i rasta koje se koriste u znanstvenim istraživanjima. – kaže dr. Uljević.

Što utječe na rast školjkaša? Među brojnim čimbenicima, najvažniji su temperatura mora i dostupnost hrane. Tako zagrijavanje mora kojemu svjedočimo posljednjih godina, može negativno utjecati na rast školjkaša, ali i njihovo razmnožavanje.

U široj javnosti je poznato kako je najugroženija vrsta školjkaša u Jadranskom moru plemenita periska (Pinna nobilis) pa je ovaj školjkaš s razlogom dobio važno mjesto u knjizi. Plemenita periska je zakonom zaštićena još od 1970. godine, njezin izlov je zakonom zabranjen, te su se njezine populacije uspješno oporavljale u gotovo svim dijelovima istočnog Jadrana. No, prije par godina dogodio se pomor na Mediteranu koji nije zaobišao ni Jadran.

– Krajem 2016. godine, uz obale Španjolske, zabilježen je pomor plemenite periske, koji se tijekom narednih godina proširio na gotovo sve dijelove Sredozemnog mora, uključući Jadran. Stopa smrtnosti je iznimno velika i iznosi više od 99 posto – upozorava dr. Uljević.

Uloga građana je izuzetno važna i sve informacije o opažanjima plemenite periske mogu se dojaviti na adresu vrste@mingor.hr ili putem online obrasca za dojavljivanje kojem se može pristupiti putem ove poveznice na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Drugi dio knjige se sastoji od 12 poglavlja u kojima se iznose podaci za pojedinu vrstu ili nekoliko srodnih vrsta. Takva organizacija teksta omogućuje čitatelju, da na relativno jednostavan način, dođe do podataka samo za onu vrstu koja ga zanima.

- Primjerice, osoba koja se bavi izlovom brbavica (Venus verrucosa) će biti zainteresirana o poglavlju upravo za ovu vrstu. Obrađene vrste uključuju i druge gospodarski zanimljive školjkaše poput kunjke (Arca noae), dagnje (Mytilus galloprovincialis), kamenice (Ostrea edulis) i drugih. Poglavlje o jakovljevoj kapici (Pecten jacobaeus) donosi podatke i za druge srodne vrste – kraljevsku kapicu (Aequipecten opercularis) kao i kapice iz roda Flexopecten. U ovom djelu knjige nalaze se i poglavlja o dvije zakonom zaštićene vrste – plemenitoj perisci (Pinna nobilis) i prstacu (Lithophaga lithophaga). – navodi Uljević.

Do sada najpotpuniji popis vrsta školjkaša za hrvatski dio Jadranu objavljen je u trećem dijelu knjige, te ovaj popis značajno pridonosi poznavanju biološke raznolikosti.

– U njoj su navedena znanstvena imena 252 vrste čiji su nalazi u Jadranu potvrđeni putem objavljenih znanstvenih radova i knjiga kao i nalazi objavljeni u Jadranskoj malakološkoj grupi na Facebooku čiji su članovi brojni malakolozi među kojima i dvojica koautora ove knjige – Rina Stanića i Pere Ugarkovića. – ističe dr. sc. Peharda Uljević.

Uz tekstualni dio, ono što posebno vrijedi u objavljenoj knjizi su brojne fotografije. -Svi dijelovi knjige sadrže brojne fotografije visoke kvalitete, a autor većine fotografija je Rino Stanić. U prva dva dijela knjige fotografije ‘nose’ priču i prateći tekst jasno ilustriraju život školjkaša kao i istraživanja koja se provode na njima. Treći dio knjige se bazira na ljušturama iz bogate malakološke zbirke Rina Stanića i u njemu su prikazane fotografije ljuštura za više od 200 vrsta. Važno je napomenuti da je njegova malakološka zbirka jedna je od najkompletnijih malakoloških zbirki ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom Sredozemnom moru. Rinova zbirka sadrži preko 1000 vrsta školjkaša i puževa koje je on osobno sakupio tijekom proteklih 30 godina. Za sve primjerke koji se nalaze u zbirci postoje podaci o mjestu pronalaska, dubini i datumu pronalaska, što ovoj zbirci daje znanstveni karakter. Interesantno je da Rino Stanić nije zaposlenik Instituta za oceanografiju i ribarstvo, a da je upravo njegovo znanje iz sistematike mekušaca bilo je presudno za treći dio knjige.

Osim ljuštura školjkaša, knjiga sadrži brojne fotografije živih jedinki a autori tih fotografija su Pero Ugarković i Rino Stanić.

- Prikazi živih jedinki nisu uobičajeni u ovakvim publikacijama – te to knjizi daje poseban značaj čak i u međunarodnom kontekstu. Široj publici takve fotografije jasno ilustriraju da su školjkaši živi organizmi, koji su sa svojim organima u kontaktu sa okolišem i koji imaju određene mogućnosti kretanja. Naime, na tim fotografijama jasno je vidljivo stopalo – mišićno tkivo koje omogućava školjkašu kretanje i ukopavanje.– kaže dr. sc. Peharda Uljević.

Knjiga za sada nije u prodaji, a kako kaže autorica, i bilo je nekoliko, nažalost neuspješnih, pokušaja uspostave suradnje s komercijalnim nakladnicima.

– Knjige ovako bogate fotografijama izuzetno su zahtjevne za pripremu i objavu, kako vremenski tako i financijski. Ali su isto tako jako važne za popularizaciju znanosti. Možemo reći da je upravo knjiga o školjkašima dugo očekivana, što se vidi u iznimnom interesu za nju. Institut za oceanografiju i ribarstvo je prepoznao značaj knjige i odlučeno je u dogovoru s autorima da se knjiga izda u nakladi Instituta. Zahvalni smo na podršci dr.sc. Živani Ninčević Gladan ravnateljici instituta kao i dr. sc. Nedi Vrgoču voditelju Laboratorija za ribarstvenu biologiju, gospodarenje pridnenim i pelagičnim naseljima. Potporu izdavanju knjige dao je i Aquarium Pula.  Kopije knjiga poslane su u knjižnice i suradne ustanove, te će biti korištene i u brojnim projektima popularizacije znanosti koje provodi Institut.

S obzirom na interes javnosti, nadamo se da će se naći komercijalni nakladnik zainteresiran za suradnju s nama jer ideja i entuzijazma ne nedostaje. – ističe na kraju dr.sc. Peharda Uljević.

Vrijedno štivo za znanstvenike, studente, buduće znanstvenike, ali i za sve ljubitelje štiva o moru i podmorju već je na policama knjižnica, a uskoro će se predstaviti i na Mediteranskom festivalu knjige u Splitu.

Ojdana Koharević

PROČITAJTE JOŠ:

MORSKI SVIJET Sunčev izlazak - Neobična školjka koja živi ukopana u pješčanom tunelu

Solecurtus strigilatus, Linne 1758. Školjka koja živi ukopana u pijesak u tunelu koji može biti dubok ido 70 cm, a ako je probate uloviti, kopa dalje kroz pijesak mišićem za kopanje zadivljujućom brzinom. Ima meso koje je veće od oklopa i vrlo je ukusna, a može se jesti i sirova

Morski HRJurica Gašpar